Otok Hvar

         Hvar (grčki: Φάρος, Faros) je otok u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji pripada skupini srednjodalmatinskih otoka. Zbog velikoga broja sunčanih dana često se naziva i Sunčani Hvar.
Sjeverno od Hvara nalazi se otok Brač, a južno od njega se nalaze Šćedro (od kojeg ga dijeli Šćedorski kanal), Vis (više prema jugozapadu), Paklinski otoci, Korčula i poluotok Pelješac.

           Najveća mjesta na obali otoka su: grad Hvar, Stari Grad, Jelsa, Sućuraj i Vrboska. Ostala mjesta na obali su: Milna, Sveta Nedilja, Ivan Dolac i Zavala. Mjesta u unutrašnjosti su: Brusje, Grablje, Selca kod Starog Grada, Dol, Rudina, Vrbanj, Svirče, Vrisnik, Pitve, Humac, Poljica, Zastražišće, Gdinj, Bogomolje i Selca kod Bogomolja.

Otok je dug 72 km, a u na širem dijelu je širok 10,5 km. Ukupna duljina obale mu je 254,2 km. Površine je 299,7 km2 što ga čini četvrtim hrvatskim otokom po površini. Najviši vrh je sv. Nikola, visok 628 m na kojemu je smještena kapelica. Sjeverna obala otoka, s velikim Starigradskim zaljevom i nizom uvala, mnogo je razvedenija od južne.

           Stanovništvo se uglavnom bavi turizmom, ribarstvom i poljoprivredom (vinogradarstvu, maslinarstvu te uzgoju ružmarina i lavande).  Glavna mjesta na otoku povezana su državnom cestom D-116 (Hvar – Stari Grad – Jelsa – Bogomolje – Sućuraj). Trajektne linije: Sućuraj – Drvenik, Stari Grad – Split, Stari Grad – Ancona (Italija). Brodske linije: Hvar – Split i Jelsa – Bol (otok Brač) – Split.

Otok Hvar poznat je po vrlo ugodnoj mediteranskoj klimi s blagim zimama, ugodno toplim ljetima i velikim brojem sunčanih sati (2718 godišnje).

Hvar ima razvedena obala sa brojnim  plažama u slikovitim uvalama sa  kristalno čistim  morem. Obilje sunčanih dana, netaknuta priroda, veoma bogata povijesna i kulturna baština,  i uvijek gostoljubivi domaćini razlozi su zbog kojih ćete se stalno vraćati na Hvar.

Što raditi na Hvaru?

            Hvar je poznat po svojim pješačkim stazama i biciklističkim rutama, a grad je domaćin brojnim sportskim događanjima. U lipnju se održava Hvar Half Maraton, a u posezoni su popularni Big Game Fishing turnir u organizaciji ribolovno-sportskog kluba “Palmižana” i natjecanje u lovu na lignje Peškafondo Gariful Hvar u studenom. Međunarodna novogodišnja regata za lasere i optimiste tradicionalno završava na Silvestrovo.

Hvar je poznat po svojoj sportskoj ponudi već više od stoljeća, a današnji pustolovi mogu uživati u jedrenju, plivanju, pješačenju po okolnim brdima i noćnom ribolovu.

Povijest

           Otok je naseljen još u pretpovijesno doba, još prije 6000 godina. Iz tog razdoblja na otoku postoje nalazi osebujne Hvarske kulture (3500.–2500. g. pr.Kr.), poznate po bojanoj keramici. Poznat su nalazi iz Markove i Grapčeve špilje, u kojoj je pronađen najstariji prikaz broda u Europi na ulomku keramičke vaze, te lokalitet Purkin kuk s megalitima.

Kasnije su ga naselili Iliri, koji su došli u sukob s grčkim kolonizatorima u 4 st. prije Krista.  Grci su na otoku osnovali antički grad Faros (danas Stari Grad). Otok Hvar imao je važnu ulogu u vrijeme Ilirsko-Rimskih ratova, koji su završili pobjedom Rimljana. Nakon propasti Rimskog Carstva Hvar je, zajedno s čitavom Dalmacijom, došao pod bizantsku vlast.

U 7. st. je pod vlast Neretljana, s kojima je ušao u sastav Kraljevine Hrvatske (od 925. do 1102. godine). Kroz iduća stoljeća Hvar je priznavao suverenitet hrvatsko-ugarskih kraljeva, bosanskog kralja Tvrtka, Dubrovačke Republike, Venecije, Francuske i Austrije. Poslije prvog svjetskog rata ulazi u sastav Italije, da bi 1921. ušao u sastav kraljevine SHS. Poslije 2. svjetskog rata dio je federativne Jugoslavije od koje se Republika Hrvatska osamostalila 1991. godine.