Dubrovnik

          Dubrovnik je grad, luka i turističko središte južnoga hrvatskoga primorja. Smješten na podnožju vapnenačkoga Srđa (412 m), u dolini koju prema jugozapadu zatvara uzvisina Lapada i manji greben s najstarijim dijelom Dubrovnika. Nasipanjem močvarne doline između Gruškoga zaljeva na sjeveru i Staroga Porta na jugu i izgradnjom Place (Straduna) stara gradska jezgra spojena je s predgrađem na drugoj strani doline. Na taj je način Stradun postao središte grada i njegova glavna ulica, spajajući suprotna gradska vrata: Ploče na istoku i Pile na zapadu. Nakon izgradnje luke u Gruškom zaljevu, Gruž postupno s Dubrovnikom postaje jedinstveno naselje. Poslije se Dubrovnik proširio i na Lapadski poluotok, na niže dijelove padina Srđa i izvan gradskih zidina prema Župi.

      Jugoistočno od starog dijela grada je turističko područje Ploče (hoteli i plaže), zapadno Lapad (sportski tereni, hoteli, plaže, šetališta), sjeverozapadno gruška luka i Gruž. Gospodarska je osnova turizam i pomorstvo. U gradu djeluju važne kulturne ustanove: Viša pomorska škola, Viša turistička škola, Sveučilišni centar za postdiplomski studij Sveučilišta u Zagrebu, Povijesni institut HAZU, Dubrovačke ljetne igre i dr. Dubrovnik ima gradsku luku, luku Gruž i marinu Dubrovnik. Stara gradska luka zaštićena je lukobranom Porporela; u luku mogu pristati jahte do 3 m gaza; manji brodovi sidre u uvali Gornja Bočina. Luka Gruž je trgovačka luka, 2,5 km sjeverozapadno od starog Dubrovnika. Marina Dubrovnik nalazi se u naselju Komolac na unutrašnjem dijelu Rijeke dubrovačke, oko 4 km od ulaza u luku Gruž. Na magistralnoj je prometnici (M2, E65). Zračna luka nalazi se u Čilipima

Klimu Dubrovnika karakteriziraju topla i suha ljeta i blage zime. Prosječna je temperatura najhladnijeg mjeseca (veljače) 4,6 °C, a najtoplijeg (kolovoza) 26,2 °C. Od ukupne godišnje količine oborina na hladnu polovicu godine otpada 68%, a od 105 kišnih dana otpada na proljeće 29, ljeto 14, jesen 26 i na zimu 37. Snijeg pada vrlo rijetko; 2554 sunčana sata godišnje, po čemu je Dubrovnik među prvim gradovima u južnoj Europi. U srpnju ima dnevno (kao i Aleksandrija) 12,4 sunčana sata. Vegetacija je suptropska i bujna (maslina, badem, agrumi, ružmarin, lovor, crnika, bor, pinija, čempres).

Dubrovnik je poznat po vrsnim hotelima, od kojih je većina smještena na poluotoku Lapadu te na predjelu Ploča jugoistočno od Staroga grada. Hotelsko naselje Dubrava – Babin kuk na Lapadu grad je u malome. Ima trgovački centar, banku, ambulantu, ugostiteljske lokale, novi »Stradun«, koji povezuje hotele.

U brojnim dubrovačkim restauracijama i konobama može se uživati u specijalitetima domaće i međunarodne kuhinje, a sportašima i rekreativcima na raspolaganju su tereni i rekviziti za sve sportove.

        Dubrovnik je grad bogatoga kulturno-umjetničkoga života. Posebno mjesto ima Dubrovački ljetni festival od 10. srpnja do 25. kolovoza), koji se tradicionalno održava od 1950. To je kazališni, glazbeni i folklorni festival, 1956. uključen u kalendar svjetskih festivala i jedan je od najpoznatijih u svijetu. Održava se na otvorenim pozornicama u gradu (Gundulićeva poljana, Držićeva poljana, Lovrijenac, Revelin) ili u prekrasnim ambijentima svojih građevina (Knežev dvor, klaustri, crkve). Na repertoaru su djela hrvatskih i svjetskih klasika koje izvode vodeća imena domaćih i svjetskih glumaca, redatelja, dirigenata.

      Poznate su dubrovačke karnevalske fešte – Dubrovački karnevo, koje se održavaju od ranoga srednjovjekovlja, kada se na dubrovački prostor prenose iz susjedne Italije. Velika je gradska svečanost proslava Blagdana sv. Vlaha, ujedno i Dan grada Dubrovnika (3. veljače). Proslava traje cijeli tjedan, uz vjerske obrede, procesiju gradskim ulicama, koncerte, sportske, zabavne i karnevalske priredbe.

       Dubrovnik, ima bogatu i zanimljivu povijest koja se proteže kroz mnoge stoljeća. Osnovan je u 7. stoljeću kao naselje pod imenom Ragusa. Prvi pisani tragovi o Ragusi potječu iz 9. stoljeća. Grad je brzo postao važna pomorska i trgovinska sila. Ragusa je razvila snažnu trgovačku flotu koja je omogućila širenje njezinih gospodarskih aktivnosti na Sredozemlje, Balkan i dalje. Grad je stekao reputaciju kao centar trgovine solju, vunom, vinom i drugim proizvodima.

      Tijekom srednjeg vijeka, Dubrovnik je bio republika i samoupravna zajednica s vlastitim političkim sustavom. Grad je bio poznat po svom demokratskom uređenju, koje je uključivalo Veliko vijeće, Senat i izbor dužnosnika na temelju transparentnog izbornog procesa. Ragusa je također razvila pravni sustav i donijela Zakonik od 1272. godine, koji je bio jedan od prvih europskih zakonika.

     Uz gospodarski uspon, Dubrovnik je bio izložen i brojnim prijetnjama. U 12. i 13. stoljeću, grad je bio pod utjecajem Mlečana. Međutim, Ragusa je uspjela zadržati svoju neovisnost i izbjegla direktnu mletačku vladavinu. U 14. i 15. stoljeću, Dubrovnik se suočio s opasnostima Osmanlija, no hrabrost svojih branitelja i vješta diplomacija omogućili su mu da održi svoju neovisnost.

      Vrhunac svog razvoja doživio je u 15. i 16. stoljeću, kada je bio jedno od najbogatijih trgovačkih i kulturnih središta Europe. Grad je bio poznat po svojoj ljepoti, srednjovjekovnim zidinama, palačama i crkvama. Tijekom tog razdoblja izgrađena su mnoga remek-djela renesansne arhitekture, uključujući Knežev dvor, Franjevački samostan, Palaču Sponza i crkvu sv. Vlaha.

Međutim, Dubrovnik nije ostao pošteđen izazova i tijekom 17. i 18. stoljeća. Pad Venecije kao vodeće pomorske sile u Sredozemlju, sukobi između europskih sila i jačanje Osmanlijskog Carstva doveli su do promjene ravnoteže moći u regiji. Dubrovnik je postao meta napada, a 1667. godine grad je teško stradao u razornom potresu koji je gotovo potpuno uništio njegovu arhitekturu. Nakon potresa, Dubrovnik se obnovio i nastavio svoj put kao snažan trgovinski i kulturni centar. Grad je uspio sačuvati svoju neovisnost unatoč pritiscima iz susjednih carstava i osigurao je status neutralne teritorijalne jedinice. Dubrovnik je održao svoju trgovačku flotu i održavao bliske veze s europskim gradovima, posebno s Mlecima.

U 19. stoljeću, Dubrovnik je doživio novi preokret u svojoj povijesti. Nakon više od 400 godina neovisnosti, Dubrovnik je 1808. godine anektiran od strane Napoleonove Francuske. Nakon pada Napoleona, Dubrovnik je bio pod austrijskom vlašću sve do kraja Prvoga svjetskog rata. Nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije, Dubrovnik je postao dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije poznate kao Kraljevina Jugoslavija.

Tijekom Drugoga svjetskog rata, Dubrovnik je bio okupiran od strane talijanskih i njemačkih snaga. Grad je pretrpio značajnu štetu, a mnoge povijesne zgrade su oštećene ili uništene. Nakon rata, Dubrovnik je postao dio socijalističke Federativne Narodne Republike Jugoslavije, a kasnije samostalne Republike Hrvatske nakon osamostaljenja 1991. godine.

Danas je Dubrovnik jedno od najpoznatijih turističkih odredišta u Hrvatskoj i svijetu. Njegove srednjovjekovne zidine, prekrasna povijesna jezgra, brojne crkve, palače i muzeji privlače posjetitelje iz cijelog svijeta. Grad je također postao popularna kulisa za snimanje filmova i televizijskih serijala.

Godine 1979. Dubrovnik je uvršten na UNESCO-v popis svjetske baštine, priznajući njegovu izuzetnu kulturnu i povijesnu vrijednost. Grad je uspio sačuvati svoj identitet i povijest kroz turbulentne promjene i postao simbol hrvatske kulture i tradicije.

U suvremenom dobu, Dubrovnik se usredotočio na razvoj turizma kao glavnog izvora prihoda. Grad je doživio veliki porast broja posjetitelja, a infrastruktura i usluge su se poboljšale kako bi zadovoljile potrebe turista. Dubrovnik je postao omiljena destinacija za kruzere, a i dalje privlači turiste koji žele istražiti njegove povijesne spomenike, uživati u prekrasnim plažama i okolnim otocima te doživjeti bogatu gastronomsku ponudu.

Dubrovnik je danas živo kulturno središte s brojnim festivalima, koncertima, izložbama i drugim događanjima tijekom cijele godine. Grad je također domaćin međunarodnih konferencija i sastanaka te privlači investitore u raznim sektorima, uključujući turizam, informacijsku tehnologiju i marikulturu.

     Dubrovnik – grad jedinstvene političke i kulturne povijesti (Dubrovačka Republika, Gradski statut iz 1272.), svjetski poznate spomeničke baštine i ljepote (upisan u UNESCO-ov registar svjetske kulturne baštine) – jedan je od najatraktivnijih i najpoznatijih gradova Sredozemlja. Uz izuzetne prirodne ljepote i očuvanost baštine, Dubrovnik je grad iznimno bogate turističke ponude. Grad hotela, prelijepe okolice, zavidnoga ekološkog standarda i turističke dorečenosti privlačan je u svako godišnje doba.

Dubrovnik nudi mnoge muzeje i galerije s draguljima hrvatske baštine.

Pomorski muzej (tvrđava Sveti Ivan) u stalnoj postavi izlaže raznovrsnu građu vezanu uz dubrovačko i hrvatsko pomorstvo, s posebnim naglaskom na povijest Dubrovačke Republike.

Muzej franjevačkog samostana čuva sav inventar stare ljekarnice, radove starih dubrovačkih zlatarskih, vezilačkih i slikarskih radionica.

U Muzeju dominikanskog samostana prikazani su vrijedni primjerci dubrovačkog slikarstva XV. i XVI. st., skulpture, zlatarski predmeti, rukopisi, inkunabule i note.

U Riznici dubrovačke katedrale čuvaju se relikvije sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, te mnoge druge umjetničke slike i predmeti.

U Etnografskom muzeju Rupe može se vidjeti prikaz tradicionalnoga gospodarstva i ruralne arhitekture dubrovačkoga kraja, nošnje i tekstilno rukotvorstvo. Vrlo je atraktivan Akvarij Biološkoga zavoda, smješten u tvrđavi Sveti Ivan, s primjercima morske faune.

Tvrđava Bokar, Dubrovnik

Posted: 23. prosinca 2023.

            Tvrđava Bokar je jedna od pet najvažnijih kula na dubrovačkim gradskim zidinama. Dominira na zapadnoj strani dubrovački  zidina, u neposrednoj blizini tvrđave Lovrijenac. Gradnja tvrđave započela je 1461. godine ali je dovršena tek 1570. godine  po Michelozzovim nacrtima. Arhitektonski je to čist i skladan kružni volumen s tri vijenca, […]

Tvrđava Lovrijenac, Dubrovnik

Posted: 3. ožujka 2022.

        Tvrđava Lovrijenac, također nazivaju Gibraltar Dubrovnika, nalazi na strmoj hridi izvan vanjskih zidina sa zapadne strane Dubrovnika. Ponosno se diže na svojoj strmoj hridi, visokoj 37 metara, obavijena legendama, kako o svom postanku, tako i o junačkim podvizima svojih čuvara i branitelja. Suvereno dominira morskim i kopnenim prilazima gradu sa zapadne […]

Tvrđava Revelin, Dubrovnik

Posted: 3. ožujka 2022.

       Velika tvrđava u obliku nepravilnog četverokuta podignuta je izvan gradskih zidina, u istočnom dijelu grada, ispred Vrata od Ploča, sredinom 16. stoljeća, u vremenu kad je Dubrovačkoj Republici opet zaprijetila velika opasnost od Venecije. Građena je ubrzano – svi ostali javni radovi, a velikim djelom i privatni građevinski radovi bili su obustavljeni […]

Tvrđava sv. Ivana, Dubrovnik

Posted: 1. ožujka 2022.

         Tvrđava je sagrađena 1346. pod nazivom Tvrđava „od mula“. U blizini je kasnije podignuta tzv. Gundulićeva tvrđava i to prema nacrtima dubrovačkog inženjera Paskoja Miličevića. Obje su tvrđave 1522. godine povezane kulama, a od 1557. godine tvore cjelinu kakvu poznajemo danas – monumentalnu građevinu dijelom polukružnog oblika. U unutrašnjosti tvrđave izvorno […]

Tvrđava Minčeta, Dubrovnik

Posted: 20. prosinca 2021.

         Tvrđava Minčeta je jedna od četiri tvrđave dubrovačkih gradskih zidina; istaknuta je točka obrambenog sustava Dubrovnika prema kopnu zbog svog položaja na sjevernoj strani. Uz sv. Vlaha, svojevrstan je simbol grada Dubrovnika.       Tvrđava Minčeta je dobila ime po dubrovačkoj plemićkoj obitelji Menčetić koja je ustupila zemljište za njenu […]

Stradun, Dubrovnik

Posted: 8. prosinca 2021.

       Stari Dubrovčani ulazili su u grad kroz dva glavna ulaza istočni na Pločama i zapadni na Pilama. Pokretni drveni mostovi podizali su se i spuštali, čime bi tijekom noći bio onemogućen prilaz nepozvanima. Prolaskom kroz Vrata od Pila gdje se ljeti susreću kostimirani gradski stražari, silazi se do glavne gradske ulice Place […]

Gradske zidine, Dubrovnik

Posted: 3. prosinca 2021.

        Dubrovačke gradske zidine najveća su atrakcija za posjetitelje i jedan od najočuvanijih fortifikacijskih sustava u Europi, dužine 1940 metara i uključuju pet tvrđava, te šesnaest kula i bastiona. Drugi najatraktivniji muzej pod otvorenim nebom na svijetu otvoren je za obilaske posjetiteljima tijekom cijele godine, kroz tri dostupna ulaza – kod crkvice […]

Arboretum Trsteno, Dubrovnik

Posted: 27. studenoga 2021.

          Arboretum Trsteno najstariji je spomenik vrtne arhitekture u Hrvatskoj i jedini arboretum u Hrvatskoj koji se nalazi na jadranskoj obali. Nalazi se u turističkome mjestu Trsteno, 19 km sjeverozapadno od Dubrovnika. Poznat je po povijesnim perivojima i po zbirci sredozemnih i egzotičnih biljaka. Arboretum je osnovan 1948. godine na prostoru […]

Knežev dvor, Dubrovnik

Posted: 7. rujna 2020.

          Knežev dvor je palača u Dubrovniku sagrađena kao sjedište vlade i stan kneza, najviše političke funkcije u Dubrovačkoj Republici. Knez se birao na mandat od mjesec dana i za to vrijeme bio je na čelu Malog vijeća. U Kneževom dvoru knez je imao svoj ured i stan u kojem je […]