- Mukinje, Plitvička Jezera, Hrv...
Dan dubrovačkoga parca, Svetoga Vlaha, starca koji na dlanu nosi Grad i čiji kipovi obilježavaju dubrovačke zidine i gradske ulaze, posebnim je danom Grada Dubrovnika još od daleke 972. kad se započinje slaviti.
Festa sv. Vlaha uvrštena je 2009. godine u registar nematerijalne baštine UNESCO-a. Tradicionalno slavlje započinje na Gospu Kandeloru, 2. veljače, puštanjem bijelih golubica, simbola slobode i mira, ispred svečeve crkve i uzdizanjem Vlahovoga barjaka na Orlandov stup. Uz crkvene svečanosti u Dubrovniku je u te dane organiziran i niz svjetovnih manifestacija, namijenjenih stanovništvu i turistima. Restorani nude tipične zimske specijalitete, izložbe i koncerti posvećeni su sv. Vlahu, a šetnja zidinama otkriva više od stotinu kamenih obličja parca.
Na sam dan feste, 3. veljače, u procesiji barjaka i mnoštva vjernika koje hrli u Grad iz čitave dubrovačke okolice i crkvenih velikodostojnika, Stradunom i gradskim ulicama nose se moći sv. Vlaha, a pod baldahinom i najveća od svih relikvija dubrovačke katedrale – Isusova pelenica.
Ispred crkve svetoga Vlaha barjaci se na poseban način izvijaju i klanjaju iskazujući poštovanje svecu što niz stoljeća bdije nad Dubrovnikom. Prigoda je to pokazivanja ovog posebnog umijeća, ali i prekrasnih bogatih narodnih nošnji koje plijene originalnošću i ljepotom. Svećenici “grličaju” vjernike koji čitavoga dana pohode crkvu, blagoslovom ispred isprepletenih svijeća jer prema vjerovanju sv. Vlaho čuva od bolesti grla.
Festa sv.Vlaha ujedno je i Dan grada Dubrovnika pa uz duhovni segment slavlja ti dani obiluju i nizom manifestacija. Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća, koja se odvija u baroknom dubrovačkom Kazalištu Marina Držića, dodjeljuju se nagrade grada. U te dane Dubrovnik pohodi diplomatski kor, brojni uglednici hrvatskog poslovnog i političkog svijeta, ali i Europe. Niz crkvenih i svjetovnih koncerata, izložbi, predstavljanja knjiga, kazališnih gostovanja posvećeni su tad dubrovačkom zaštitniku.