Arboretum Trsteno, Dubrovnik

          Arboretum Trsteno najstariji je spomenik vrtne arhitekture u Hrvatskoj i jedini arboretum u Hrvatskoj koji se nalazi na jadranskoj obali. Nalazi se u turističkome mjestu Trsteno, 19 km sjeverozapadno od Dubrovnika. Poznat je po povijesnim perivojima i po zbirci sredozemnih i egzotičnih biljaka.

Arboretum je osnovan 1948. godine na prostoru renesansnoga ljetnikovca s vrtom, na imanju koje se od kraja 14. stoljeća nalazilo u vlasništvu dubrovačke plemićke obitelji Gučetić-Gozze. Godine 1949. zakonom je zaštićen kao spomenik prirode. Prostire se na površini od približno 25 hektara i na tome prostoru objedinjuje nekoliko cjelina:

• • renesansni park s ljetnikovcem,
  • neoromantičarski park s kraja 19. i početka 20. stoljeća,
  • stari maslinik i prirodnu vegetaciju šume i makije, s priobalnim stijenama.

         U okviru kompleksa arboretuma osim ljetnikovca nalaze se i kapela svetoga Jeronima iz 17. stoljeća, stara mlinica za masline, akvadukt iz 15. stoljeća i barokna fontana s rimskim bogom Neptunom i nimfama, sagrađena 1736. godine. S bogatim biljnim fondom koji čini 465 uzgojenih i 510 samoniklih vrsta Arboretum Trsteno ujedinjuje prirodnu i kulturnu baštinu.

Nadležnost nad Arboretumom danas ima Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Povijest

Azijska platana

          Parkovski kompleks, od kojega je kasnije nastao Arboretum, nastao je krajem 1498. godine. Godine 1494. dubrovački vlastelin Ivan Marinov Gučetić-Gozze na svojem je poljskom imanju podigao ljetnikovac i park. Ljetnikovac i park ubrzo su postali središte humanističkoga i kulturnoga života Dubrovnika i za njih su vezana mnoga poznata imena iz kulturne povijesti Dubrovnika. Među ostalim tu je boravila i dubrovačka pjesnikinja Cvijeta Zuzorić, a tijekom 16. stoljeća na tom imanju poznati je filozof i humanist Nikola Vitov Gučetić napisao brojna filozofska djela i rasprave.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća na imanju se gradi još jedan park, prostorno odvojen od renesansnoga vrta, uređen u tada modernom pejzažnom stilu.

          Cijeli je kompleks 1948. godine pretvoren u arboretum, a sljedeće godine zaštićen je kao spomenik prirode. Zabranjene su i kažnjive radnje koje mogu nanijeti štetu arhitektonskim i vrtnim spomenicima, kao i biljkama i životinjama na cijeloj površini arboretuma. Zabranjeno je čupanje i branje uzgojenih ili samoniklih biljaka, kao i njihova sjemena. Također je zabranjen i lov, ubijanje životinja ili njihovo odnošenje iz arboretuma. Danas je Arboretum Trsteno u nadležnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Arboretum je devastiran u Domovinskome ratu, ali je većinom obnovljen.

Izvor: Wikipedia