Biograd na Moru

           Biograd na Moru, grad i luka u sjevernoj Dalmaciji, nalazi se 28 km južno od Zadra, prema popisu iz 2021. godine ima 5.601 stanovnika. Smješten je na malom polutoku i kopnu. Na njegovoj sjevernoj strani je uvala Bošana a na južnoj Soline. Ispred grada su otoci Planac i Sv. Katarina (sa svjetionikom). Prosječna temperatura zraka u siječnju je 7 °C a u srpnju 24.5 °C, s prosječnim godišnjim padalinama od 840 mm. U uvali Soline nalazi se velika javna, pješčana plaža okružena borovom šumom. Biograd je lokalni trgovački i prometni centar, s dobrim vezama prema svojem zaleđu, okolnim obalnim naseljima i gradićima i otokom Pašmanom.

          Gospodarstvo je bazirano na poljoprivredi, ribolovu i turizmu. Biograd je trajektna luka za otok Pašman. Nalazi se na glavnoj magistralnoj cesti Zadar – Split (M2, E65). Biograd je centar rivijere koja obuhvaća Sv. Petar na Moru, Turanj, Sv. Filip i Jakov, Biograd, Pakoštane i Drage, kao i više naselja na otoku Pašmanu: Tkon, Kraj, Pašman, Barotul, Mrljane, Neviđane, Dobropoljana, Banj i Ždrelac, i Vrgadu na istoimenom otoku.
Zahvaljujući svom položaju na najrazvedenijem dijelu hrvatske obale Jadrana, ovo područje pruža izvrsne mogućnosti za nautički turizam i plovidbu kao malo koji dio Sredozemlja.

U neposrednoj blizini nalaze se tri Nacionalna parka: Paklenica, Kornatski arhipelag i Krka, kao i Parkovi prirode Telašćica i Vransko jezero.

Osim po svojem kulturnom i povijesnom naslijeđu, Biograd je također poznat po lijepim plažama, slikovitim uvalama i raznim smještajnim pogodnostima. U gradu postoji mnogo restorana s ponudom specijaliteta domaće i međunarodne kuhinje.

Turistički razvoj Biograda počeo je između dva svjetska rata. Prvi gosti, Česi, počeli su dolaziti u Biograd tijekom 1920-tih. Prvi hotel sagrađen je 1935. na mjestu današnjeg hotela Ilirija. Brojni kulturni i zabavni programi i sportska događanja u ponudi su tijekom ljetnih mjeseci: pučke fešte na otvorenom, na vaterpolskom bazenu kod Hotela Ilirija, u kinu; sportski turniri i natjecanja se redovito održavaju.

Slikoviti Pašmanski kanal s nizom malih otoka štiti Biograd i njegovu rivijeru od jakih vjetrova s mora, što je prednost za kupače i nautičare. Nude se izleti s brodom u Kornatski arhipelag, kao i izleti u obližnji Park prirode Telaščica. U neposrednoj blizini (7km) je Vransko jezero, najveće jezero u Hrvatskoj, bogato slatkovodnom ribom. Ribolovni izleti su također organizirani.

Biograd ima jedan od najvećih i najopremljenijih teniskih kampova u ovom dijelu Jadrana, sastoji se od 14 teniskih terena s zemljanom podlogom i 6 terena s tvrdom podlogom. Nalazi se u borovoj šumi, uz plažu. Biograd pruža izvrsne mogućnosti za jedrenje i ronjenje i također nudi tečajeve jedrenja i ronjenja.

Biograd je luka često posjećena od nautičara čije je odredište Kornatski arhipelag. Regate, škole jedrenja i druge nautičke aktivnosti organizirane su kroz cijelu godinu. Biogradske marine imaju 1000 vezova u moru i 200 mjesta na kopnu i otvorene su kroz cijelu godinu.

Izvor: Biograd na Moru

Biograd na Moru je hrvatski kraljevski grad koji se prvi put spominje sredinom X. stoljeća, dok je u XI. stoljeću bio sjedište hrvatskih kraljeva i biskupa. Najveći procvat Biograd je doživio kao prijestolnica srednjovjekovnih hrvatskih vladara, a godine 1102. u njemu je okrunjen i hrvatsko-ugarski kralj Koloman. Brojni materijalni dokazi burne i bogate povijesti biogradskog prostora pohranjeni su u nadasve zanimljivom Zavičajnom muzeju.

Biograd je mali grad, ali apsolutno bogat poviješću iz koje zrcale kršćanske sakralne građevine, Župna crkva Sv. Stošije (1761.), ranoromanička crkva Sv. Ante (XIII. st.), crkva Sv. Roka (XVI.st.). Od drevnih biogradskih zdanja samo je bazilika Sv. Ivana (XI. st. ) preživjela mletačko rušenje Biograda u godini 1125., ali zato na obližnjem Pašmanu još stoji 800 godina star benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana (1128. god.) i franjevački samostan Sv. Dujma iz XVI. st.