Pakoštane

          Pakoštane su skladno dalmatinsko mjesto  smješteno između mora i jezera. Plavo i zeleno, slano i slatko najslikovitiji su epiteti ovog mjesta. Pola stoljeća turističke tradicije najveći je svjedok bogatstva ponude. Neodoljivom šarmu ovog tipičnog dalmatinskog mjesta pridonosi blizina triju otočića (Sveta Juština, Školj i Babuljaš).

Općina Pakoštane smještena je u samom središtu jadranske obale s jedinstvenim položajem između Jadranskog mora i Vranskog jezera. Prostire se na području od 84,28 km2 i zauzima krajnji jugoistok Zadarske županije. Na razvoj Općine Pakoštane uvelike utječe valorizacija prirodne osnove i fizionomija njenog specifičnog krajolika. U akvatoriju Općine Pakoštane nalazi se 18 otoka, otočića i hridi od kojih su najprepoznatljiviji otočići Sv. Juština, Veliki Školj i Babuljaš, smješteni ispred mjesta Pakoštane.

U sastavu općine Pakoštane nalaze se sljedeća mjesta: Pakoštane, Drage, Vrana i Vrgada. Pakoštane je administrativno, kulturno i gospodarsko središte Općine Pakoštane. Mjesto Vrgada nalazi na istoimenom otoku te je povezano brodskim linijama s Pakoštanima i Biogradom na moru.

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Općine Pakoštane živi ukupno 4123 stanovnika. Većina stanovništva uglavnom živi od turizma, poljoprivrede i ribarstva.

Prometna povezanost

        Općinu Pakoštane odlikuje izuzetno dobra cestovna povezanost preko državne ceste D8 i autoceste A1. Glavne točke zračne povezanosti su zračne luke Zadar i Split, pri čemu glavnu ulogu ima Zadarska zračna luka zbog iznimne blizine i dobre cestovne povezanosti. Novoizgrađena zadarska trajektna luka Gaženica  polako zauzima položaj ključne pomorske prometne točke središnjeg dijela Jadrana i ima važnu ulogu u pomorskoj povezanosti ovog područja.

Znamenitosti

Crkve Crkva Sv. Justina, nalazi se na istoimenom otočiću ispred samog mjesta, na otočiću je i staro groblje. Sagrađena je u 17. st. na temeljima starije crkve.

Crkva Sv. Mihovila, stara župna crkva sagrađena je 1694. godine, imala je četiri oltara, veliki je bio drven. Posvetio ju je nadbiskup Vicko Zmajević 12. svibnja 1715. godine. Tom je zgodom postavljena na pročelju crkve spomen-ploča koja prigodnim natpisom na hrvatskom jeziku obilježava taj radosni događaj. Oko crkve je bilo groblje.

Crkva Uzaščašća Gospodinovog, sadašnja župna crkva, velika, lijepa, trobrodna crkva sagrađena 1906. godine po nacrtu arhitekta Ćirila Ivekovića. Kako je sagrađena na prostoru stare mjesne crkve, uz novih šest oltara, ugrađeni su i neki dijelovi stare crkve.
Glavni oltar sadrži prekrasnu palu Uzašašča i svetohranilište. Gornji dio oltara je pozlaćen i jedini je ostatak stare župne crkve. Mramorni pokrajni oltari nose imena: Gospe od Ružarija s kipom, Sv. Ante Padovanskog s kipom te Sv. Roka s kipom. Također sadrži kameni oltar prema puku, kameni ambon, krstionicu, dvije škropionice i sakristiju. Godine 1912. posvećuje je nadbiskup Vinko Pulišić. Crkva se nalazi u središnjem dijelu Pakoštana, na prostoru stare župne crkve, uz sv. Juštinu najprepoznatljiviji simbol Pakoštana.

Povijest

          Već su se u kamenom dobu na ovim prostorima nalazila ljudska naselja, a iz brončanog doba pronađeno je i nekoliko ratnih sjekira, također pronađene su i Gradine na području Pakoštana iz vremena Liburna. Za rimskog doba na području mjesta bila je luka rimskog grada Asseriae (Podgrađe kod Benkovca). Početak današnjeg sela spada u prvo desetljeće 15. st.

Povijesni izvori spominju mjesto već u prvom desetljeću 15. st. Za vrijeme hrvatsko-ugarskih kraljeva mjesto se zvalo Pakosene. God. 1500. isprave ga pišu Pachoschiane, Pacoschane, a otočani ga zovu Pakošćane (čakavski izgovor).

U rimsko doba na mjestu današnjih Pakoštana nalazila se luka Rimskog grada Asseriae (Podgrađe). I dan danas se vide ostaci antičkog naselja i vila bogatih patricija. Ispod mjesnog groblja uz more otkopani su dijelovi rimske ville rusticae, a ispod luke ostaci rimskog lukobrana. Za vrijeme mletačke vlasti Pakoštane su bile feud zadarske obitelji Karnarutića. Dok su oni bili vlasnici mjesta i njegovih zemalja, selo je fortificirano, utvrđeno 1597., kao i ostala mjesta od Bibinja do Biograda.

Pakoštane su često stradale za provala i haračenja turskih porobljivača. Tako su već 1500. god. Turci u Vrani i okolici zarobili i odveli tri tisuće ljudi i nekoliko tisuća grla stoke. U Pakoštanima ostaje svega desetak obitelji, bez crkve i župnika. Mjesto postaje donekle utvrđeno obrambenim zidovima i radi otpora Turcima, sposobni za borbu, ostajali su u mjestu ‘iza zidina.

Danas se mogu vidjeti ostaci antičkog naselja i vile bogatih patricija, a u moru ostaci rimskog lukobrana. U sastavu općine Pakoštane nalaze se i još neka mjesta od velikog povijesnog značaja, kao što je otok Vrgada kojeg u svojim dijelima opisuje i spominje već i bizantski car Konstantin Porfirogenet. Također važno je i spomenuti mjesto Vrana koje je odigralo ključnu ulogu u hrvatskoj povijesti. Tu se naime nalazila i utvrda i samostan (Benediktinski samostan u Vrani) vitezova Templara tj. stari grad Vrana,( 10. – 16. st.), a također se u Vrani nalazio i Vranski prior koji je igrao veliku ulogu u Hrvatskom i Hrvatsko-Ugarskom kraljevstvu. Moramo još spomenuti i turski Han kao jedno od očuvanijih turskih logora.

Arheološki ostaci na lokalitetu ‘Crkvine‘, izvoru Pećina, te na drugim mjestima rubnog područja vranskog blata govore o nekoliko rimskih poljoprivrednih imanja ‘Vile rustice’. Fragmenti rimskih natpisa ugrađeni u Maškovića Han i drugi pronađeni na trasi rimskog akvadukta potvrđuju veliku gospodarsku aktivnost Carstva na ovom području.