Nacionalni park Paklenica

         Nacionalni park Paklenica proglašen je 1949. godine, a čini ga prostor Velike i Male Paklenice. Razlog proglašenja ovog prostora nacionalnim parkom je zaštita najočuvanijeg i  najvećeg šumskog kompleksa na području Dalmacije. Ime dolazi od smole crnog bora, tzv.  pakline, koju je lokalno stanovništvo koristilo za zacjeljivanje rana, kao luč za osvjetljenje i za premazivanje drvenih brodova.

      Prostor Paklenice naseljen je od prapovijesti, a o tome svjedoče mezolitičke kremene alatke pronađene u Vaganačkoj pećini. U brončanom dobu nastaju prve veće utvrde i gradine, a  pronađeno je i gradsko groblje iz 4. desetljeća poslije Krista. U istraženim su grobovima  nađeni bogati arheološki nalazi nakita, posuđa, oružja i alata. Najznačajnija je zbirka antičkog stakla koja se danas čuva u Arheološkom muzeju grada Zadra. U srednjem su vijeku  izgrađene crkvica sv. Jurja u Rovanjskoj i sv. Petra u Starigradu, te utvrde Večka kula i Paklarić.

      Područje nacionalnog parka Paklenica bogato je podzemnim krškim oblicima, a vrijedna nalazišta su špilja u Zubu Buljme i jama u Zubu Buljme gdje je nađena lubanja špiljskog  medvjeda stara oko 30000 godina. U pećini u Pazjanicama pronađeni su fragmenti keramike i  kostiju koji ukazuju na boravak ljudi u razdoblju bakrenog i brončanog doba. Ostale špilje i  jame su Babunjuša, špilja kod Kneževića, Mokrača, Krumpirova pećina, Marasovića pećina,  Lukčeva pećina, Jama Vodenica, Ponor na Bunjevcu, te Jama lijepih fosila gdje su pronađene  nakupine fosilnih ostataka školjaka. Vode u nacionalnom parku Paklenica čine potoci Velika i  Mala Paklenica i stalni izvori pitke vode Stražbenica, Kantinovo vrilo, Vrno vrilo, Vrliko Močilo i Pećica.

Flora i fauna

     Na Paklenici je zabilježeno tisuću biljnih vrsta, od toga 79 endemičnih: kitaibelov pakujac, malijevo devesilje, lamilist, šuškavica, prozorski zvončić, hrvatski zvončić, valdštajnov zvončić, te okrugolisna pjeskarica koja raste samo u kanjonima Velika i Male Paklenice. Od  ostalih biljnih vrsta tu su još i tulipani, majčina dušica, kranjski ljiljan, orhideja i gospina  papučica, kao i sedam šumskih zajednica.
Od životinjskih vrsta na području Paklenice živi  najveći danji leptiri lastin rep i prugasto jedarce, te apolon, zmije šara poljarica, pjegava  crvenkrpica, bjelica, te jedine otrovnice poskok i vrlo rijetki planinski žutokrug. Od ptica su  zastupljene jastreb, orao zmijar, šumska sova, ćuk, bjeloglavi sup i planinski djetlić, a od sisavaca srna, jelen, divokoza, divlja svinja, smeđi medvjed, vuk, ris, lisica i divlja mačka.