Nacionalni park Krka

            Nacionalni park Krka smješten je na području Šibensko-kninske županije i obuhvaća površinu od 109 km² najljepšeg toka rijeke Krke i donji tok rijeke Čikole.

Nacionalni park je prostrano, pretežito neizmijenjeno područje iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava. Namjena mu je prije svega znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna, a zbog posjetitelja postoje i turističke djelatnosti.

S potopljenim dijelom ušća Krka je duga oko 72,5 km i po dužini je 22. rijeka u Hrvatskoj. Izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina. Sa sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 224 m, Krka je prirodni i krški fenomen. Sedreni slapovi rijeke Krke temeljni su fenomen ove rijeke.

Nacionalni park Krka obuhvaća najveći dio toka ove čudesne rijeke i osim prirodnim obiluje i kulturno-povijesnim spomenicima. Među njima se osobito ističe franjevački samostan na otočiću Visovcu, koji se kao pejsažni dragulj smjestio na ujezerenom dijelu rijeke. U sklopu samostana nalazi se i galerija slika, a posjetiti se može i sama crkva, čiji počeci sežu u 14. stoljeće.

Usred kanjona u uzvodnom dijelu toka rijeke smjestio se i zanimljivi pravoslavni manastir Krka, a tu je i više starih gradina na uzvisinama iznad vode. Posjetitelje privlače i stare mlinice preuređene u male etnografske muzeje, gdje se uživo može vidjeti kako se na stari način mljelo žito. To će nam pokazati interpretatori povijesti ovog kraja u tradicionalnim narodnim nošnjama, što uvijek uveseljava djecu kao vrlo česte posjetitelje ovog parka. Ipak, glavna je atrakcija Nacionalnog parka Krka njegovih sedam vodopada, među kojima je Roški slap najprostraniji, a Skradinski buk najveći i najpoznatiji.

Izvor: NP Krka, 

Zahvaljujući biljnogeografskom položaju i velikom broju različitih staništa (sedrene barijere, vodena staništa s tekućom i stajaćom vodom, stijene, kamenjari, antropogena staništa), uz rijeku Krku nalazi se izuzetno raznolik i slikovit biljni svijet s 1 186 svojte.

U porječju Krke prevladavaju šume i šikare bijelog graba, makija, garig, travnjaci, kamenjarski pašnjaci, korovne i ruderalne zajednice te sađene sastojine četinjača. Uz Krku i Čikolu i sada se mogu vidjeti neki primarni tipovi vegetacije kao što su biljni svijet vodenih i močvarnih staništa i kanjonska vegetacija.

Životinjski svijet je vrlo je bogat i raznolik, s brojnim endemičnim, rijetkim i ugroženim svojtama, što rijeku Krku svrstava među najvrednije prirodne cjeline u Hrvatskoj i Europi.

Na popisu ugroženih vrsta u europskim razmjerima nalaze četiri koje nalazimo u NP “Krka”: veliki potkovnjak, vuk, vidra i divlja mačka?

Područje oko rijeke Krke obuhvaća čitav niz  arheoloških lokaliteta važnih za povijest ovoga kraja. Na prostoru Nacionalnog parka nalazi se dvadesetak arheoloških lokaliteta iz svih perioda od pretpovijesti do srednjeg vijeka.

Pretpovijesni su gradinski lokaliteti među kojima je najpoznatija gradina u Puljanima, koju još Plinije ubraja među “po bojevima slavne utvrde”. Iz vremena rimske vladavine najznačajnije je nalazište svakako rimski vojni logor Burnum s nedavno otkrivenim amfiteatrom, svjetski vrijednim nalazom.

Uz rijeku Krku nalaze se ostaci nekoliko starohrvatskih utvrda iz 14. stoljeća : Kamička, Trošenja, Nečvena, Bogočina i Ključice.

Teritorij koji se prostire između rijeka Krke i Čikole, uključujući i planinu Prominu, u hrvatskoj srednjovjekovnoj povijesti poznat je kao prominsko-miljevački. Na tom su području, tijekom srednjeg vijeka, hrvatski velmože i knezovi podizali znamenite utvrde-gradove, od kojih su se do današnjih dana sačuvale samo ruševine s ponešto vidljivih kula i zidina koje svjedoče o njihovoj nekadašnjoj veličini. Utvrde su podizane na rubu kanjona Krke s njene desne i lijeve strane. Osim što su povremeno imale obrambenu funkciju, ove utvrde su i jezgre pojedinih naselja.