Starigrad Paklenica

         Starigrad je općinsko središte, naselje i luka na obali Velebitskog kanala, smješteno nadomak nacionalnog parka Paklenica. Naselje se spominje još u rimsko doba, nastalo je na temeljima drevnog antičkog grada Argyruntuma, a danas je to živahno turističko mjesto i  središte Pakleničke rivijere.

            Mjesto ima nešto više od tisuću stanovnika koji su svoj tradicionalni način života na obroncima Velebita prije pola stoljeća zamijenili životom uz more. Zbog blizine i dostupnosti planine, posebice atraktivnog kanjona Velika Paklenica, Starigrad nije samo ugodno ljetovalište, već i tradicionalno okupljalište planinara i alpinista, pustolova i znanstvenika te svih ljubitelja prirode koji dolaze uživati u ljepotama Paklenice i Velebita.

      Paklenička rivijera oduševljava nevjerojatnim prožimanjem različitih pejzaža koji se u trenu smjenjuju pred okom promatrača. Stjenovita obala ukrašena romantičnim uvalama naglo se pretvara u raskošno šljunkovito žalo. Morsko plavetnilo u času zamjenjuju zelene šume i planinski vrhunci. Na samo nekoliko minuta hoda od novih središta mjesta vremenu još uvijek prkose stara sela čiji kameni zidovi čuvaju tragove prošlosti… Smještena na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Dalmacije, ova rivijera pripada Zadarskoj regiji. Nježno položena duž dvadesetak kilometara morske obale, u podnožju veličanstvenog Velebita, Rivijera Paklenica spaja planinu i more, mediteransku s planinskom klimom, tradiciju s današnjicom.

Dok uživate u kristalno čistom moru, pogled Vam zastaje na veličanstvenim kanjonima Velika i Mala Paklenica duboko usječenima u planinu Velebit iznad Vas. I ne slutite da su upravo oni zaslužni za iznenađujuću raskoš prirodnih šljunkovitih plaža na Rivijeri Paklenica. Ali, ni romantične duše željne skrivenih, stjenovitih uvala neće ovdje biti zakinute jer sjeverozapadni dio Rivijere obiluje upravo njima.

          Tisućljetne bujice potoka Velika i Mala Paklenica koji izviru visoko u planini Velebit u svom su podnožju stvorile plodnu ravnicu i pitomu obalu na kojoj su se smjestila današnja mjesta Starigrad, Seline i Tribanj.

           U neposrednoj blizini nalazi se 5 od ukupno 8 hrvatskih nacionalnih parkova (Paklenica, Kornati, Krka, Plitvička jezera, Sjeverni Velebit), te čak 3 parka prirode (Velebit, Telaščica, Vransko jezero). Osim cestovnim, Rivijera Paklenica povezana je s ostatkom svijeta i zračnim, željezničkim i morskim putem.

Izvor: TZ općine Starigrad Paklenica

         Područje Starigrada Paklenice naseljeno je kontinuirano od prapovijesti do danas. To dokazuju nalazi iz pećina na Velebitu, gdje su pronađeni ostaci keramike, nakita i oruđa iz različitih razdoblja. Najstariji tragovi života datiraju iz mezolitika, kada su ljudi živjeli u pećinama poput Reljine pećine. U željeznom dobu, na ovom području su se naselili Liburni, koji su gradili utvrđena naselja na brdima, zvana gradine ili gomile. Najznačajnija među njima je Tribnjina, koja je dominirala okolicom prije rimskog osvajanja.

        U rimsko doba, na mjestu današnjeg Starigrada Paklenice razvio se grad Argyruntum, koji je bio važan centar na istočnoj jadranskoj obali. Njegovo ime svjedoči da je grad postojao i prije Rimljana, jer nije nastalo u rimsko vrijeme. Argyruntum se spominje u djelima antičkih pisaca poput Plinija, Ptolomeja i drugih. Grad je imao svoju luku, forum, terme, akvedukt i nekropolu, gdje su otkriveni brojni kulturni predmeti: keramika, staklo i nakit. Vrijedna zbirka se čuva u Arheološkom muzeju u Zadru. Grad je opstajao do kraja kasne antike (4. stoljeće n.e.), kada se gubi trag života na toj lokaciji.

     U srednjem vijeku, na području cijelog podvelebitskog pojasa od Rovanjske do Mandaline nastaje niz utvrda i sakralnih objekata, među kojima su crkva sv. Jurja u Rovanjskoj i crkva sv. Petra u Starigradu Paklenici. Spomenuta crkva sv. Petra sagrađena je u starohrvatskom predromaničkom stilu. Prema fragmentu iz crkve, čini se da je građevinu financirala neka milostiva žena kao zavjet. Uz crkvu se nalazi manji objekt u kojem je vjerojatno bila krstionica.