- Muzej suvremene umjetnosti, Av...
Čitava planina Velebit proglašena je Parkom prirode 1981. godine. U sjevernom dijelu planinskog niza osnovan je 1999 godine Nacionalni park Sjeverni Velebit (109 km2), s najvišim vrhovima preko 1600 m – Veliki Zavižan, Gromovača, Vratarski kuk. Područje je proglašeno nacionalnim parkom zbog izrazite raznolikosti krških fenomena, bogatstva flore i faune na relativno malom prostoru.
Sjeverni Velebit je, uz Nacionalni park Paklenica i Rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi, upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao dio zajedničke svjetske baštine 13 zemalja pod nazivom „Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe”. Riječ je o 1289 hektara bukove šume koja je u Nacionalnom parku Sjevernom Velebitu u Strogom rezervatu “Hajdučki i Rožanski kukovi”. Iznimnost predloženih iskonskih bukovih šuma u nacionalnim parkovima Sjevernom Velebitu i Paklenici temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom položaju, starosti i veličini.
Unutar parka nalaze se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, Lukina jama – jedna od najdubljih jama na svijetu (otkrivena 1999.), botanički rezervat “Visibaba” s nalazištem endemične hrvatske sibireje (Sibiraea altaiensis ssp. croatica), šumski rezervat Borov vrh, botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa te glasoviti Velebitski botanički vrt. Na krajnjem jugu se nalazi posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača.
Sama planina Velebita proteže se u dužinu otprilike 145 km, od Vratnika nad Senjom na sjeverozapadu do okuke Zrmanje na jugoistoku. Od obalnog pojasa do kopnenog podnožja u Lici, u prosjeku je širok 14 km, ali od mjesta do mjesta širina varira, od najviše 30 km u sjevernom do najmanje 10 km u njegovom južnom dijelu.
Na području nacionalnog parka otkriveno je oko 300 speleoloških objekata, a jedna od najznačajnijih jama je Lukina jama (1392 m) koja spada među najdublje na svijetu. Od ostalih jama, na području Sjevernog Velebita nalaze se i jama Patkov gušt, Velebita, Meduza i Slovačka jama.
Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza.
Na prostoru Sjevernog Velebita zabilježeno je skoro tisuću biljnih vrsta. Brojne su zakonom strogo zaštićene vrste, poput zimzelene medvjetke, valdštajnovog zvončića, runolista i planinskog božura, koje se nalaze i na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske. Također, ima i mnogo endema, kao što su klinčić kamenjar, hrvatska sibireja i hrvatska gušarka. Zastupljene su i brojne šume, te gljive među kojima su i žuta i blijeda balegarka, strogo zaštićena okruglasta kožoglavka, te obrubljena patuljica, jedna od najotrovnijih vrsta gljiva na ovom području.
Brojne su i životinjske vrste, poput leptira veliki crvenko, nebeskomodri plavac i apolon koji je strogo zaštićen, zatim vodozemci šareni daždevnjak i smeđa krastača, gmazovi, velebitska gušterica i pjegava crvenkrpica. Neke od ptičijih vrsta su zaštićeni krstokljun, te tetrijeb gluhan i djetlić koji su dio Crvenog popisa ugroženih ptica Hrvatske. 40 vrsta sisavaca boravi na području parka. Zštićene vrste sisavaca su medvjed, vuk, ris, divokoza i sivi puh, a jedna od najznačajnijih vrsta je glodavac dinarski voluhar, živući fosil i balkanski endem.
Kuća Velebita je posjetiteljski i informacijski centar za posjetitelje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Smještena je u selu Krasnu, jednom od naših najvećih planinskih naselja. Kao prepoznatljiv, moderan i atraktivan sadržaj omogućuje prezentaciju prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka tijekom cijele godine. Ovdje se možete informirati što posjetiti i doživjeti u Parku, Krasnu i okolici, te kupiti ulaznice i suvenire.
U Kući Velebita saznat ćete više o klimi, vrstama i staništima, kulturnoj baštini, geologiji i podzemlju Sjevernog Velebita. Naglasak je stavljen na duboke jame kao na posebnu osobitost Parka. Upoznat ćete se s geologijom i procesom nastanka jama, povijesti i tehnikama njihova istraživanja, te ćete dobiti uvid u specifičan životinjski svijet podzemlja. Osobita atrakcija je iskustvo ulaska u jamu kroz poseban „lift”.