Limski zaljev (Limski Kanal)

          Limski zaljev (lokalno ga stanovništvo uglavnom zove samo Lim ili Limski kanal), potopljena krška dolina na zapadnoj obali Istre, između Rovinja i Poreča. Dužina zaljeva od obalnog ruba zapadne Istre do najudaljenijega dijela morem ispunjene doline iznosi 12,8 km, a sa suhim dijelom Limske drage u nastavku ukupna dužina iznosi oko 35 km. Na samom ulazu širina mu iznosi 600 m, u srednjem dijelu oko 400 m, a pri kraju oko 200 m. Od 1964. zakonom je zaštićen geomorfološko-hidrogeološki lokalitet u kategoriji značajnih krajolika; od 1980. specijalni rezervat u moru.

     Na kraju zaljeva zbog podzemnog pritjecanja slatke vode u obliku vrulja, bočata voda ima visoku koncentraciju kisika i smanjen salinitet. Uz ta specifična hidrografska obilježja njegova je važnost i u visokoj bioprodukciji (plankton, školjke, ribe), što stvara drukčiji ekosustav od onoga u otvorenome moru. Stoga se u unutarnjem dijelu zaljeva uzgajaju dagnje, kamenice, a postoji mogućnost i uzgoja riba u kavezima.

       Obale su mu na sjevernoj strani prekrivene zimzelenom vegetacijom, a na južnoj listopadnom. Zbog svoje prirodne posebnosti i gastronomske ponude privlači mnogobrojne turiste (osobito ljubitelje slobodnoga penjanja). Izgradnjom vijadukta nad krajnjim dijelom zaljeva kao dijela Istarskog ipsilona smanjuje se broj posjeta, jer se stara cesta koja je silazila prema kraju zaljeva rjeđe koristi.

       Za zaljev se često koriste pogrešni nazivi fjord i kanal, koji ne odgovaraju stvarnom nastanku zaljeva koji je nastao nakon posljednje oledbe, kada se podigla morska razina i potopila dolinu Pazinčice (ili Pazinskog potoka), koja je poslije postala ponornicom.  Na vertikalama sjeverne obale vidljiva su četiri tamna otvora ovećih polupećina i pećina, dok se ispod Sv. Martina, u dijelu obraslom makijom, nalazi otvor Romualdove pećine, očišćene i otvorene za javnost. Danas je Limski zaljev prirodna granica između grada Rovinja na jugu te općina Vrsar i Sveti Lovreč na sjeveru.