Rovinj

        Rovinj se nalazi na zapadnoj obali istarskog poluotoka a prostire se sjeverno od Limskog kanala, te južno do Bala. Krasi ga izrazito razveden arhipelag sa čak 14 otočića i 6 hridi. Najpoznatiji otoci su Sveti Andrija (Crveni otok) i Sveta Katarina nadomak strogradske jezgre. Na sjeveru Rovinjštine, Rovinj graniči s općinom Vrsarem s kojim dijeli zaljev Limski kanal, a na jugu s općinom Balama.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine grad Rovinj ima 14.294 stanovnika. Područje grada veliko je otprilike 77,71 km2 i obuhvaća područje od Limskog kanala do Vrsara.

Rovinj je  nekadašnje ribarsko, a danas poznato turističko mjesto udaljeno od Pule 40-ak kilometara, Rovinj je od davnina poznat kao grad čije klimatske odlike povoljno utječu na zdravlje.
Klima u Istri je blaga, mediteranska, gdje prevladavaju topla i sušna ljeta te blage i ugodne zime. Prosječno ima 2.388 sunčevih sati godišnje, a tijekom ljeta insolacija iznosi prosječno 10 sati. Specifični su vjetrovi bura, koja puše od sjevera prema jugu, uz vedro i hladnije vrijeme, jugo, koje nosi toplije, ali vlažno vrijeme, te blaži maestral koji puše s kopna na more i rashlađuje u ljetnom periodu. Prosječna temperatura zraka najhladnijeg perioda godine iznosi 6°C, a najtoplijeg 30°C.

Temperatura mora najhladnija je u godini tijekom ožujka i prosječno iznosi 9 º C, dok je najtoplija tijekom kolovoza kada dostiže i do 25 º C.

         Tijekom godine, više od trećine dana su bez vjetra, dok je učestalost bure mnogo manja od ostalih mjesta uz zapadnu obalu istarskog poluotoka. Mikroklima ovako blagih karakteristika prisutna je još samo kod Brijunskog arhipelaga i Malog Lošinja. Broj vedrih dana u godini je 134, što je najviše na Jadranu nakon dva južnodalmatinska lokaliteta. Istovremeno Rovinj je mjesto sa najmanjim brojem oblačnih dana na Jadranu.

        Prvo spominjanje Rovinja kao Castrum Rubini, koliko je poznato, nalazimo u djelu “Cosmographia” ravenskog Anonimusa. Djelo, iz VII. st., s mnoštvom geografskih podataka koji se odnose na V. st. iz čega rovinjski kroničar Benussi zaključuje da je Rovinj nastao u razdoblju od III. do V. st. Okolica današnjeg Rovinja je, prema arheološkim nalazima, bila nastanjena već u prapovijesnom razdoblju – brončanom i željeznom dobu, kada u Istri cvate kultura Histra koji su tu živjeli i trgovali sa Grcima i Etrušćanima. Najnoviji slučajni nalazi ukazuju na postojanje života već na prijelazu iz II. u I. milenij na samom otoku (od 1763. poluotok) na kojem je smješten današnji Rovinj.

        Nakon mirne vladavine Rimskog carstva, a pred navalama Vizigota, Huna, Gota i Bizantinaca, stari Romani su, u potrazi za sigurnošću, naselili otoke Mons Albanus, Sv. Katerinu, Sv. Andriju i Cissu. Otok Cissa se prvi put pominje po Pliniju starijem, a navodno je potonuo za vrijeme velikih potresa u drugoj polovici VIII.st.

Castrum Rubini lociran na mjestu današnje crkve Sv. Eufemije, nekad crkvice sv. Jurja, postaje Ruigno, Ruginio, Ruvigno i preživljava razorne napade s kopna i mora: Slavena (Domagoj 876.g.), Neretvana (865. i 887.g.) i Saracena (819. i 842.).

Nakon bizantinske vlasti Rovinj je najprije pod vlašću Langobarda, a potom pod franačkom vladavinom. U feudalnoj Istri Rovinj gubi veći dio autonomije starih rimskih municipija, međutim kao važan grad, o čemu govori činjenica da kao castrum sudjeluje 804. g. na Rižanskoj skupštini, uspijeva se izboriti za određene olakšice.

          Od 10. do 12, stoljeća s uspjehom se odupirao pritisku Venecije i stekao autonomni status (sa skupštinom građana i Velikim vijećem). Dolaskom pod Veneciju (1283.) gradska samouprava izgubila je svoje demokratsko obilježje. Izložen čestim napadima s mora; 1597. napalo ga je i opljačkalo 17 uskočkih brodova s oko 500 uskoka. U 17. i 18. stoljeću Rovinj je razvijeni pomorski grad. Poslije pada Venecije (1797.) građani su sami preuzeli upravu grada i zadržali je za vrijeme austrijske (1797.-1805.) i francuske administracije (1805.-1813.). Sve do druge polovice 19. stoljeća Rovinj je bio najveća luka na zapadnoj obali Istre. Godine 1918. okupirala ga je talijanska vojska, a 1920 Rapallskim ugovorom pripao je Italiji i bio uključen u talijansku provinciju Furlanija-Julijska krajina.

          Pariškim mirovnim ugovorom 1947.g. pripojen je, uz ostale istarske gradove i kvarnerske otoke, Hrvatskoj u okviru države Jugoslavije. Godine 1990. započinje borba za samostalnost i izdvajanje iz komunističke Jugoslavije.

          25. lipnja 1991.g. Ustavnom odlukom o suverenosti i samostalnosti RH i Deklaracijom o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske, Republika Hrvatska je proglašena suverenom i samostalnom.
Danas Rovinj, u vrtlogu demokratskih promjena, u živom političko – stranačkom životu, stremi ka stvaranju dobrih gospodarsko – urbanih uvjeta, za boljitak svojih sugrađana i svih koji slučajno ili namjerno u nj zađu.

Izvor: Wikipedija

        Ljetni zabavni program u Rovinju započinje tradicionalnim Hrvatskim ljetnim salsa festivalom i Summer Sensual Daysima, kada se gradom čuju nježni senzualni latino ritmovi i pleše salsa, bacahta, kizomba… tijekom cijelog dana. Organiziraju se brojna događanja poput koncerata barokne glazbe, koncerti ozbiljne glazbe u crkvama, kao i koncerti na ulicama i trgovima. Jedna od najpoznatijih manifestacija je Noć sv. Lovre, kojom se naglasak stavlja na romantiku, jer se na gradskoj rivi gasi javna rasvjeta i uz svijetlost svijeća i baklji sluša romantična glazba na nekoliko lokacija u gradu. Izložba Grisia u istoimenoj ulici u starogradskoj jezgri na kojoj svoje umjetnine izlažu akademski i neafirmirani umjetnici pravi je mamac za sve ljubitelje umjetnosti.
Najveća gradska fešta je Rovinjska noć, zabavna manifestacija sa tradicijom dugom više od 50 godina, čiji je zaštitni znak spektakularan vatromet, koju posjećuje nekoliko tisuća gostiju. Poseban je doživljaj Povorka batana (malena drvena brodica ravnoga dna) sa večerom u Spaciu – rovinjskoj konobi uz pjevanje bitinada – tradicionalnih rovinjskih napjeva, izgradnja batane na otvorenom uz tradicijske večeri na trgu Rivijera.