- Samobor, Hrvatska
Otok Rab smješten je u Kvarnerskom zaljevu u sjevernom dijelu Jadranskog mora, južnije od otoka Krka, te istočnije od otoka Cresa.
Za otok Rab specifične su geomorfološke karakteristike koje čine grebeni i udoline. Najviši dio Raba je brdski masiv Kamenjak, paralelan s planinom Velebit i visok 408 m. Kamenjak je prirodna zaštita od hladne bure i zapravo sva rapska naselja nalaze se s njegove strane, okrenuta toplom suncu i vjetru.
Otok Rab sa susjednim otočićima čini rapsku otočnu skupinu koja se, smještena na kvarnerskom prostoru, nalazi na izuzetno povoljnom geografsko-prometnom i geografsko-turističkom položaju u odnosu na europsko i domaće turističko tržište. Otok Rab se pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok, paralelno s kopnom podvelebitskog primorja.
Najveća zračna dužina otoka Raba, od rta Gavranić do rta Sorinj, iznosi 22 km. Zahvaljujući svom nepravilnom obliku, širina je otoka različita. Tako je najuži na južnom dijelu od rta Krkland do zaseoka Perčinić u Barbatu 3 km, dok je najširi, i to 10 km, u svom sjevernom dijelu od rta Šilp u Loparu do rta Kristofor na sjeverozapadu otoka.
Za razliku od ostalih kvarnerskih otoka, koje karakterizira relativno veliki broj naselja, otok Rab ima relativno mali broj naselja. Na otoku ih ima samo osam i to: Banjol, Barbat, Kampor, Lopar, Mundanije, Palit, Rab i Supetarska Draga.
Povoljne mikroklimatske prilike karakterizira srednja godišnja temperatura od 14,9 °C te godišnja količina oborina od 1108,8 mm, što je karakteristika prijelazne klime između sredozemne i kontinentalne. Prosječno godišnje trajanje sunca na otoku Rabu je 2417 sati.
Prirodno bogatstvo, bogata prošlost i kulturno-povijesno naslijeđe osnove su turističke djelatnosti, koja je glavna gospodarska grana sa stoljetnom tradicijom. Razvojem turizma, na otoku je smanjen udio poljoprivrednog stanovništva, a povećan udio aktivnog stanovništva u tercijarnim djelatnostima. Nove mogućnosti zapošljavanja u tercijarnim djelatnostima, te dopunske zarade od kućne radinosti koje je omogućio turizam zadržale su ljude na otoku. Zbog toga Rab spada među rijetke otoke na kojima od polovice 19. stoljeća broj stanovnika ne opada.
Povijest otoka Raba seže daleko u povijest – čak 228 godina prije Krista. Rab ima bogatu povijest koja ovaj otok danas čini specifičnim. Miješanje kultura, civilizacija i vlasti dovelo je do različitosti u arhitektonskim stilovima, običajima, načinu obnašanja dužnosti te mnogih drugih aspekata koje danas Rabljani ponosno ističu.
Prve pouzdane podatke nalazimo u starogrčkim zapisima u putopisima i vodičima moreplovaca. Grčki geograf-putopisac Skilaks Kariandonski je u svojim spisima pisao svoje spoznaje o liburnijskim otocima, među njima i o Rabu. Grčki i rimski geografi su u georafskim spisima spominjali otok Arba, koji je prema svemu sudeći bio baš Rab.
Na položaju gdje se danas nalazi grad Rab, nalazilo se predrimsko naselje kojeg su ti Liburni nazivali Arba. Starost imena Arba je teško odrediti, no zna se da se javilo u početku željeznog doba jer su pronađeni ostaci naselja iz tog perioda.
Arbum su Slavenski Hrvati preinačili u duhu starohrvatskog u Rab, prema spisima to se dogodilo već 7.stoljeću poslije Krista, kada su prvi Hrvati došli u Hrvatsku. Najstariji pouzdani spis u kojemu se prvi put službeno spominje naziv Rab jest latinska isprava o utemeljenju franjevačkog samostana sv. Eufemije u Kamporu, a ona datira iz 15. Stoljeća.
Rab je u svojoj najranijoj poznatoj povijesti bio pod vlašću Rimskog Carstva i Slavena. U 9. Stoljeću, pod vladavinom kneza Branimira, Otok Rab je u to doba knezu Branimiru, kao samostalnom vladaru, plaćao sto zlatnika nameta. Kršćanska vjera je tada već bila prihvaćena među Hrvatima. Nakon Branimira, primorski gradovi i otoci, među kojima je bio i Rab, padaju pod vlast Bizanta – sve do prvog hrvatskog kralja Tomislava, odnosno 925. Godine. Nakon njegovog dolaska, Rab je postao autonomna općina koja je samostalno vodila grad, imala svoj statut te samostalno sklapala trgovačke ugovore. U to doba se na zapadnoj obali Jadrana javlja nova sila – Venecija odnosno Mletačka Republika. Hrvatski vladari su ulagali velike napore kako bi spriječili dolazak Mlečana na hrvatski dio Jadrana. U 11. Stoljeću su Mlečani dva puta zauzimali Rab i dalmatinske otoke. U vrijeme najmoćnijeg hrvatskog kralja – Petra Krešimira IV, Rab i cijela Dalmacija postaju sastavnim dijelom Hrvatske Kraljevine. 1059.
Nakon izumiranja hrvatske dinastije, područjem tadašnje Hrvatske zavladali su kraljevi Arpadovci i kasnije Anžuvinci. U periodu Arpadovića, Dalmaciji i Kvarneru nije predavano previše pažnje – što su Mlečani iskoristili. 1358. godine Ljudevit Veliki, iz dinastije Anžuvinaca, je oslobodio Dalmaciju i Kvarner mletačke vlasti. Nakon smrti Ljudevita Velikog, Mlečani su ponovno pošli u pohod na Dalmaciju i Kvarner te ponovno osvojili prostor čiji su vladar bili sve do propasti Mletačke Republike u 1797. Za vrijeme Mletačke Republike, Rab je postao bitno trgovačko središte između istoka i zapada. Rab je posjedovao jaku trgovačku mornaricu, razvio se ekonomski i kulturno, a stanovnici su živjeli u izobilju i blagostanju. Za to vrijeme, na Rabu je živjelo okvirno 10000 ljudi, a u gradu Rabu otprilike polovica tog stanovništva. Otkrićem puta za Indiju Mediteran gubi na važnosti u trgovačkom prometu, te Rab, zajedno s većinom jadranskih gradova, polako počinje siromašiti i propadati.
Rab je snašla velika nesreća-epidemija kuge. Južni dio grada Raba – Kaldanac je najviše stradao, a obzirom da su se stanovnici iseljavali na obližnje kopneno područje ili obližnje otoke, taj dio se više nikada nije u potpunosti oporavio. Rab je pod vlašću Mlečana bio do 12.svibnja 1797. do dolaska Napoleon. Nakon pada Napoleona dolazi u ruke Austrije, pod čijom je vlašću bio do 1921. Kada je pripojen tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.
U doba 2. Svjetskog rata, Rab su okupirali Talijani. U Kamporu su osnovali ozloglašeni koncentracijski logor čiji se ostaci dan danas nalaze pokraj Kampora. Nakon kapitulacije Italije Rab ubrzo preuzimaju Njemci a nakon njihova poraza postaje dio Jugoslavije. Raspadom Jugoslavije, te proglašenjem Hrvatske kao nezavisne države Rab je postao dijelom Republike Hrvatske.
Kampor je naselje na otoku Rabu koje administrativno pripada gradu Rabu, Primorsko-goranska županija. Kampor je najbolje očuvano mjesto na otoku sa stoljetnom ribarskom tradicijom, skladno je uklopljeno u rezervat šumske vegetacije “Dundo”. Mjesto je premreženo pješačkim i biciklističkim stazama te okruženo prekrasnim plažama. Nalazi se na putu koji spaja dvije […]
Barbat na Rabu je naselje na otoku Rabu. Administrativno naselje pripada gradu Rabu, Primorsko-goranska županija. To je prvo mjesto na otoku na koje ćete naići nakon iskrcavanja s trajekta. Okružen je šljunčanim plažama, a restorane opskrbljuju lokalni ribari. Svakako preporučujemo da kušate čuvene kvarnerske škampe ili barem nešto od lokalno uzgojenog […]
Palit je najmlađe mjesto na otoku Rabu, ali je odličan izbor za odmor zahvaljujući svom centralnom položaju na jednakoj udaljenosti od plaže, dućana i javnog prijevoza. Obližnje plaže Škver i Frkanj nadaleko su poznate i podjednako omiljene među lokalnim stanovništvom i turistima. Ako ste […]
Banjol je turističko mjesto na prekrasnom predjelu otoka Raba poznat po svoje tri pješčane plaže zvane Padova, kao i po obalnom šetalištu koje ovaj predio povezuje sa starom gradskom jezgrom Grada Raba. Banjol se nalazi na jugozapadnoj strani otoka, nasuprot otoku Dolinu, od kojega ga dijeli Barbatski kanal. Privlačnost mjesta […]
Supetarska Draga je naselje na sjeverozapadno dijelu otoku Rabu, administrativno pripada gradu Rabu, Primorsko-goranskoj županiji. Ime naselja izvedeno je iz naziva samostana sv. Petar u Drazi (sanctus Petrus in Valle). U sredini prostrane, plodne doline 1059. godine rapski su prior Maius i biskup Drago sa svojim svećenstvom osnovali benediktinsku […]
Mundanije su jedino mjesto na otoku Rabu koje nemaju direktan pristup moru. Smjestilo se u središnjem dijelu otoka (2 km od grada Raba, 9 km od Lopara), što ovo mjesto čini savršenim izborom za ljubitelje prirode i aktivnog odmora, jer su svi sadržaji nadohvat ruke. Uspnite se na vrh Kamenjaka, […]
Grad Rab nastao je na malom rabskom poluotoku, smještenom između uvale Sv. Eufemija i gradske luke, koji svojim karakterističnim oblikom i sačuvanim zidinama s četiri zvonika, podsjeća na veliki jedrenjak s četiri visoko uzdignuta jarbola. Gradu Rabu pripada 7 naselja, to su: Banjol, Barbat na Rabu, Kampor, Mundanije, Palit, Rab i […]