Grad Rab

        Grad Rab nastao je na malom rabskom poluotoku, smještenom između uvale Sv. Eufemija i gradske luke, koji svojim karakterističnim oblikom i sačuvanim zidinama s četiri zvonika, podsjeća na veliki jedrenjak s četiri visoko uzdignuta jarbola.

Gradu Rabu pripada 7 naselja, to su: Banjol, Barbat na Rabu, Kampor, Mundanije, Palit, Rab i Supetarska Draga. Otok Rab administrativno pripada Primorsko-goranskoj županiji.

         Prepoznatljivu vizuru staroga grada čine četiri zvonika,  to su zvonici katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije, crkve sv. Ivana Evanđelista (smješten pored ruševina crkve), crkve sv. Andrije Apostola i crkve sv. Justine. Malo dalje prema unutrašnjosti nalazi se prekrasan park Komrčar s brojnim stazama koje vijugaju oko šumovitih brežuljaka i spuštaju se sve do rapskih plaža.

Na Sjeverozapadnom dijelu Trga Municipium Arbe nalazi se jedna od najljepših građevina u gradu, nekadašnji knežev dvor, a sada skupština grada Raba. Od nekadašnjih antičkih građevina nije ostalo gotovo ništa, jer je grad nekoliko puta bio rušen i ponovno građen.

            Ako želite, možete posjetiti veliku zbirku sakralne umjetnosti u franjevačkom samostanu sv. Bernardina s dvije crkve (Sv. Eufemija i Sv. Bernardin) u kojoj ćete pronaći slike, vrijedne stare knjige, dragocjena djela crkvene umjetnosti, etnografsku i numizmatičku zbirku i još mnogo toga.

          Zaštitnik Grada Raba je sv. Kristoforu (26.07.) kome se pridaju zasluga za spašavanje otoka od napadača a njegova se lubanja čuva u relikvijaru katedrale.

Povijest

        Rab se prvi put spominje u putopisu grčkog geografa Pseudo Skilaksa, koji otoke Rab i Pag spominje pod zajedničkim imenom “Mentorides”. U Ptolomejevim spisima spominje se otok Skardona, a na njemu dva grada: Arba i Kollenton. Od kasnijih grčkih i rimskih putopisaca i geografa, Plinije Stariji u svom djelu “Povijest prirode” (Historia naturalis), spominje Rab pod imenom Arba.

U kasnijim latinskim ispravama Rab se spominje pod različitim imenima: Arbia, Arbiana, Arbitrana, Arbum i Arbe. Značenje i podrijetlo današnjeg imena Rab, teško je utvrditi. Najvjerojatnije je da je današnje ime otoka i grada Raba nastalo od ilirskog ili liburnskog imena Arba, u značenju “šumovit” ili “zelen”. Ime Rab u pisanim se dokumentima prvi put spominje tek sredinom petnaestog stoljeća.

Tragovi života na otoku sežu još od starijeg kamenog doba. Prapovijesna su nalazišta duž cijelog otoka, a najviše je artefakata pronađeno na poluotoku Lopar (nalazi starijeg i srednjeg kamenog doba, mlađeg kamenog doba, bakrenog i brončanog doba) dok su nalazišta željeznog doba na lokalitetima: Kampor, mjesto Rab, Banjol i Barbat.

           Najstariji stanovnici otoka Raba za koje povijest zna bili su Iliri ili točnije ilirsko pleme Liburni, koji su u doba prije Krista obitavali na području od rijeke Raše u Istri do rijeke Krke u Dalmaciji, uključivši i otoke navedenog područja.

Slomom Austro-ugarske monarhije, krajem Prvog svjetskog rata 1918. godine formirana je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je 1929. godine nazvana Kraljevina Jugoslavija. Otok Rab nije odmah ušao u sastav novoosnovane kraljevine. Kraljevina Italija je nakon sloma Austro-ugarske monarhije, osim još nekih drugih otoka i krajeva, okupirala i otok Rab. Nakon mira u Rapallu, 23. travnja 1921. godine otok Rab ulazi u sastav KSHS, kasnije Kraljevine Jugoslavije.

Talijanska okupacijska vojska došla je na Rab 17. travnja, a ubrzo zatim formiran je poseban oblik okupatorske vlasti – Civilni komesarijat. Rimskim ugovorom 18. svibnja 1941. godine, zaključenim između Mussolinija i Pavelića, Rab je anektiran fašističkoj Italiji. Sredinom i krajem ljeta 1943. godine utjecaj partizana na otoku stalno jača. Nakon kapitulacije Italije, do tada ilegalni partizanski NOO preuzimaju cjelokupnu upravnu i sudsku vlast na otoku. Njemačke jedinice zaposjele su Rab u drugoj polovici mjeseca ožujka 1944. godine. Kasnije je otok ustupljen NDH. Partizanska vlast (NOO) ponovno je uspostavljena nakon dolaska partizanskih jedinica i zaposjedanja otoka 12. travnja 1945. godine. Od tada do slobodnih izbora 1990. godine Rab je u sastavu SFRJ, a nakon slobodnih izbora, u sastavu neovisne i slobodne Republike Hrvatske.

Izvor: Wikipeda