- Tematski vidikovac Providenca,...
Rapska katedrala – Nadžupna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije do 1828. godine bila je Katedrala svete Marije Velike. Jedna od najpoznatijih Gospinih crkava u Hrvatskoj i jedna od tri kvarnerske (do 1828.) otočne katedrale posvećene Gospinom Uznesenju posvetio ju je 1177. godine papa Aleksandar III.
U pojedinim dijelovima arhitekture prepoznaju se osobitosti ranokršćanskog stilskog razdoblja u kojem je nastala, u 5. stoljeću. Tada je bila trobrodna bazilika s pet pari stupova i lukova s iznutra polukružnom apsidom kao produžetkom svetišta u glavnom brodu. Vanjsko lice apside je poligonalne sedmerostrane osnove. Apsida je bila natkrivena polukalotom, a glavne i bočne lađe prekrivene drvenim krovištem otvorena pogleda. Nalazi se par kapitela i mozaika iz ranokršćanskog razdoblja.
Cijeli oltar i ciborij adaptirani su u 16. stoljeću, a početkom 18. stoljeća provedena je barokizacija. Na unutarnjem licu plašta apside prepoznaju se tragovi rupa ležajeva drvenih greda, nosača poda na razini tadašnjega svetišta i produženog kora s drvenim korskim sjedalima iz 1445. godine. Sačuvan je gotovo u potpunosti ciborij nad glavnim oltarom. Pregrađen 1490-ih sačuvao je 3 od 6 stranica košare s polukružnim lukovima koji se oslanjaju o 6 ranokršćanskih (6. st.) kapitela i kolona. Motivi prepleta sa simboličnim zoomorfnim prikazima (jednorog, paunovi itd.) nadnjevaju u 9. stoljeće.
U crkvi se čuvaju iduća vrijedna djela. Mramorna ikona Krista Kralja iz 11. st. ukrašavala je protoromaničko pročelje katedrale. Bogorodica s djetetom i klečećim donatorom rad je u temperi na dasci iz druge polovine 14. st., mletačkog slikara Guarienta d’Arpa. Višebojni i pozlaćeni visoki reljef sv. Kristofora rad je drvorezbara Petra de Riboldisa iz prve polovine 15. st. U crkvi su nadgrobne ploče biskupa Ivana Scaffe iz 1456. (rad Andrije Alešija) i Primiceriusa Bizze iz 1497. godine (rad Petra iz Trogira). Krsni zdenac u krstionici djelo je Petra iz Trogira iz 1500., a ograda s grbovima obitelji Zudenigo Andrije Alešija iz 1450-ih. Drveno obojeno raspelo s oltara u južnoj apsidi vrijedan je renesansni rad iz 16. st. Korska sjedala M. Moronzona vrhunski su drvorezbarski rad cvjetne gotike iz 1445. godine. Crkva čuva i umjetničke prikaze arkanđela Gabrijela i Bogorodice, svetih Marina, Kristofora, Lea, Uznesenja Bogorodice (A. Grapinelli, 18. st.) itd.
Zvonik visok 60 m podignut je u posljednjim desetljećima 12. st., te je jedan od najvrjednijih na Sredozemlju. Veliko zvono majstora Jakova iz 1601. s reljefnim prikazima Raspeća, Bogorodice s djetetom i sv. Kristofora sada je izloženo u zbirci sakralnih umjetnina u Crkvi svete Justine.
Wikipedia