- Tematski vidikovac Providenca,...
Beram je naselje u Istri sa dugom tradicijom naseljenosti. Arheološka istraživanja nekropole u Bermu su pokazala da je ovdje postojalo naselje još u željeznom dobu. Tada je na brežuljku iznad plodne doline sagrađeno naselje tipa gradine, okruženo jednostavnim grubim zidom prilagođenim terenu. Kasnije su na tim zidinama izgrađena rimska utvrđenja i srednjovjekovni kašteli. Još uvijek se u Bermu može vidjeti stari raspored ulica utemeljen u davna vremena.
Istraživanja beramske nekropole 1883. godine bila su prva prava arheološka istraživanja u Istri i dala su obiman materijal koji je osvijetlio ne samo pretpovijesno doba u Bermu, već i cijeloj Istri.
U srednjem vijeku, Beram je bio utvrda na drugoj liniji obrane Pazinske knežije, a beramski kaštel je imao važnu ulogu, ali je zbog toga trpio česte napade i razaranja.
Beram je također bio jedan od najvažnijih centara srednjovjekovne glagoljaške pismenosti. Kod beramskih popova su glagoljaši dolazili na naukovanje iz velikog dijela Istre. Tragovi ovog perioda su zapisani glagoljicom na marginama beramskih liturgijskih knjiga ili urezani oštrim predmetom na freskama ukrašenim zidovima crkve Sv. Marije na Škriljinah. Crkva Sv. Marije na Škriljinah, koja se nalazi na groblju 1 km sjeveroistočno od Berma, čuva u svojoj unutrašnjosti ciklus fresaka Vincenta iz Kastva iz 1474. godine, među kojima je najpoznatija freska “Ples mrtvaca“.
Arheološka istraživanja u beramskoj nekropoli 1883. godine dala su obiman materijal o prapovijesnom razdoblju Berma i Istre. Arheolozi Carlo Marchesetti, Karl Moser i Andrea Amoroso su istražili više od 170 grobova u kojima su pronađeni posmrtni ostaci, prilozi i žari s pepehom. Nalazi su pokazali da je prapovijesno stanovništvo Berma živjelo u organiziranim zajednicama koje su se bavile obradom zemlje, sakupljanjem plodova, stočarstvom, uzgojem životinja i lovom. Pronađeni su i ostaci ljuštura morskih školjaka, što pokazuje da su se bavili i ribolovom.
Povijest Berma koja seže u rani srednji vijek. Prvi put se spominje u dokumentu iz 911. godine, kada ga je kralj Berengar darovao biskupu Porečkom. Tijekom srednjeg vijeka, Beram je bio zaštićen zidinama i imao je četverokutnu stražarsku kulu na mjestu današnje župne crkve. Postojao je i tajni podzemni prolaz iz crkve do pećine Jamorine uz potok u podnožju brda.
Iako je u crkvenom smislu pripadao Porečkoj biskupiji Beram je bio sastavni dio posjeda goričkih grofova a kasnije Pazinske knežije i imao je status kaštela, a od 1578. status gradića.
U mnogobrojnim ratnim sukobima između Pazinske knežije koja je obuhvaćala središnji dio Istre s centrom u Pazinu i Venecije koja je gospodarila susjednim Motovunom i čitavom istarskom obalom beramski je kaštel igrao važnu ulogu, ali je zbog toga trpio i česte napade i razaranja.
Izvor: TZ Središnje Istre