Trilj

          Trilj je maleni i slikoviti gradić smješten na rijeci Cetini i južnom rubu Sinjskog polja, 14 km jugoistočno od Sinja, svega 30 km od Splita, te 45 km od Makarske rivijere.

Nastao na raskrižju rimskih cesta prema Naroni i Bosni. Na uzvisini Gardun bio je rimski Tilurium. Kaštel se spominje u VI. st., a zbog strateške važnosti njime se koriste Mlečani još krajem XVII. st. Na obronku brda Borinovac, na lijevoj obali Cetine, kasnosrednjovjekovno groblje sa stećcima.

U zelenoj oazi Dalmatinske zagore i okrilju blage klime, svega 30 km od Splita, te 45 km od Makarske rivijere, leži maleni, slikoviti gradić na rijeci Cetini. Nekoć najvažniji mostovni prijelaz u Dalmaciji, a danas važno sjecište prometnica koje povezuju sjever i jug zemlje, pravi je raj za ljubitelje prirode, izletnike i pustolove. Ovdje su stoljećima prirodne ljepote ostale gotovo nedirnute, povijesno nasljeđe tajanstveno i neistraženo, a na ponekim seoskim gospodarstvima vrijeme kao da je stalo.

Trilj je smješten je s obiju strana rijeke na jugoistoku Sinjskog polja, podalje od planinskih masiva koji ga zatvaraju – Kamešnice na sjeveroistoku i Mosora na jugu. I tijek Cetine je miran sve do Trilja, a onda, vode rijeke ulaze u tijesan kanjon strmih stjenovitih strana kojim hitro teku do praga svog ušća.

        U Trilju s užom okolicom živi preko 9 tisuća stanovnika, dok u samom gradu živi nešto više od 2 tisuće stanovnika. U sastavu grada Trilja nalazi se 26 naselja: Bisko, Budimir, Čačvina, Čaporice, Gardun, Grab, Jabuka, Kamensko, Košute, Krivodol, Ljut, Nova Sela, Podi, Rože, Strizirep, Strmendolac, Tijarica, Trilj, Ugljane, Vedrine, Velić, Vinine, Vojnić Sinjski, Voštane, Vrabač i Vrpolje.

Dan Grada slavi se 29. rujna na Blagdan Sv.Mihovila koji je ujedno i zaštitnik grada.

Arheološki pronalasci svjedoče o naseljenosti cetinskog područja još iz prapovijesnih razdoblja. Brojni nalazi od kraja bakrenog do sredine brončanog doba pripisuju se tvz. cetinskoj kulturi. Pogodan geografski položaj, špilje, uzvisine i plodna polja pogodovali su razvoju poljodjelstva, a na planinskim obroncima i stočarstva. U brončanom dobu se javljaju i starosjedioci na ovim prostorima, pripadnici ilirskog plemena Delmata koji svoj razvoj nastavljaju do dolaska Rimljana. Delmati su se dugo suprostavljali rimskoj vlasti. U jeku ovog konačnog obračuna s Delmatima, Rimljani na Gardunu podižu vojni logor Tilurium. Odatle su nadzirali i mostni prijelaz preko Cetine uz koji će se razviti naselje Pons Tiluri, ishodište današnjeg Trilja.

Nakon pada Rimskog carstva, učestale su barbarske provale. Početkom 7. stoljeća, iz Bijele Hrvatske (područje oko Visle u Poljskoj), dolaze Hrvati i naseljavaju se na područje Dalmacije. Formiraju se prve državne tvorevine, hrvatske kneževine, a kasnije i kraljevina.

Jačanjem knezova formira se Cetinsko kneštvo koje pripada knezovima Šubicima, a od 1345. Nelipićima, koji su zaslužni i za izgradnju Utvrde Čačvina koja i danas bdije nad istoimenim mjestom pored Trilja, imala je stratešku ulogu zbog položaja na prometnici kojom se iz Bosne putovalo prema Splitu i Klisu.

Trilj se po prvi put spominje u darovnici hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Arpadovića splitskom knezu Domaldu iz 1210. godine.

U kasnijim borbama s Turcima isticao se pak Žarko Dražojević (1438. –1508.), poljički knez, gospodar utvrde Nutjak podno Trilja, koja je uz Čačvinu branila Cetinu. Kada se u Sinju odigrala povijesna pobjeda nad Turcima 1715.g, Trilj se također oslobađa od Turaka. Uznemirena turska vojska, oslabljena gladu i pojavom srdobolje, napušta Cetinsku krajinu.

Pod upravom mletačkog providura Trilj ostaje sve 1797. kada pada pod austrijsku vlast (do 1918.), a u međuvremenu kratko i francusku.

Nakon kraljevine SHS, a zatim i Kraljevine Jugoslavije, NDH, talijanske okupacije, komunističke Jugoslavije, Trilj konačno pripada samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj, a nakon ranijih brojnih teritorijalnih preustroja Trilj u Republici Hrvatskoj 1998. napokon zasluženo dobiva status grada.

Izvor: TZ Trilj