Šibenik

       Šibenik je smješten u središnjem dijelu hrvatske obale Jadrana, u slikovitom, razvedenom zaljevu u koji utječe Krka, jedna od najljepših hrvatskih kraških rijeka. Danas je Šibenik administrativno – politički, gospodarski i društveno – kulturni centar Šibensko – kninske županije koja se prostire duž obale zadarskog i splitskog dijela primorja u dužini oko 100 km, dok njezino zaleđe dopire sve do podnožja Dinare.

       Kroz uski, krivudavi kanal se iz šibenskog zaljeva dugačkog 10 km i širokog 300 – 1200 metara, izlazi na otvoreno more i otočno područje. Obalno područje šibenskog kraja dopire samo nekoliko kilometara od mora, do brdskog niza Trtar, a na jugoistoku do podnožja Svilaje.

       Šibenika je izuzetno dobro prometno povezan, dobre prometne veze omogućuju kvalitetnu povezanost s okolnim područjima okosnica je Jadranska turistička cesta s odvojcima do Drniša i Knina te dalje u unutrašnjost Hrvatske. Značajna je i željeznička pruga koja vodi prema Zagrebu i Splitu. Zračni se promet odvija preko splitske zračne luke u Kaštelima (udaljena 45 km) i zadarske zračne luke Zemunik (udaljena 50 km). Novoizgrađena autocesta Dalmatina još je kvalitetnije povezala Šibenik s ostalim dijelovima Hrvatske, te Europom.

Šibenik je prepoznatljiv po svojim kulturno-povijesnim znamenitostima te prirodnim ljepotama, a može se pohvaliti s čak dva spomenika pod zaštitom UNESCO-a, katedralom sv. Jakova i tvrđavom sv. Nikole te dva nacionalna parka, Krka i Kornati. U gradu se nalaze čak tri tvrđave: sv. Mihovil, Barone, sv. Ivan te sv. Nikola s morske strane odakle puca prekrasan pogled na kanal sv. Ante i sam grad Šibenik.

Za šibensko je područje karakteristična mediteranska klima s vrućim ljetima te suhim i blagim zimama. U najvećem dijelu šibenske regije pušu bura i jugo, a duž obalnoga pojasa i osvježavajući maestral.

       Šibenik se prvi puta spominje na Božić 1066. godine u darovnici kralja Petra Krešimira IV. pa se zato naziva i Krešimirovim gradom. Utemeljili su ga Hrvati prije više od tisuću godina, što ga čini najstarijim hrvatskim samorodnim gradom na Jadranu.

         Grad se počeo  razvijati iz naselja podno tvrđave sv. Mihovila koja se uzdiže na strmoj litici iznad grada. Status grada dobio je 1169. godine.

      Nakon što je Dalmacija prodana Mlecima, Šibenik 1412. dolazi pod vlast Venecije. Uslijed teških ratova s Turcima radi obrane od Osmanlija grade se fortifikacijski sustavi. Bitka za Šibenik 1647. godine bila je najveći osmanski napad na Šibenik.

      Kuga je sredinom 16. stoljeća desetkovala grad i uzrokovala njegovo dugotrajno nazadovanje te spor oporavak. Nakon propasti Venecije, 1797. godine Šibenik ulazi u sastav Habsburške Monarhije, u čijem okviru ostaje do kraja Prvog svjetskog rata. Nakon toga dolazi do talijanske okupacije koja je potrajala sve do 1921. godine, kada je grad priključen Kraljevini SHS. No, 1941. godine Šibenik ponovno zauzimaju Talijani, a nakon kapitulacije Italije u Drugom svjetskom ratu formalnu vlast preuzima NDH. Tijekom Drugog svjetskog rata saveznici su bombardirali grad prilikom čega je Gradska vijećnica srušena do temelja.

       Za vrijeme socijalističke Jugoslavije u gradu se otvaraju nove tvornice i pogoni slijedom čega je procvjetalo gospodarstvo no sve se to mijenja za vrijeme Domovinskog rata 90-ih godina. Nakon rata, u kojem je naša županija dala veliki obol, grad se polako okreće turizmu pa je danas jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj.

Izvor: TZ Šibenik