- Mukinje, Plitvička Jezera, Hrv...
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Nalazi se 14 km južno od otoka Korčule (dijeli ih Lastovski kanal), jugozapadno od poluotoka Pelješca i otoka Mljeta, istočno od otoka Sušca i jugoistočno od otoka Visa. Proteže se u smjeru istok–zapad, dug je 9,8 km, širok do 5,8 km i visok 417 m (Hum). Obuhvaća površinu od 40,82 km² i ima oko 750 stanovnika u svojih 6 naselja; Lastovo, Uble, Pasadur, Zaklopatica, Lučica i Skrivena Luka. Obala je duga 49,0 km a otok okružuje 46 otočića i hridi. Uz otok Mljet, Lastovo je najšumovitiji hrvatski otok s više od 70 % šumovite površine. Godine 2007. Lastovsko otočje proglašeno je Parkom prirode. Lastovo je dio dubrovačkog arhipelaga i pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Lastovo je poznato po svojoj prirodnoj ljepoti, netaknutoj prirodi i kristalno čistim vodama. Otok ima brojne uvalice, skrivene plaže i šume koje ga čine atraktivnim odredištem za ljubitelje prirode, planinare, bicikliste i ronioce. Također je popularno odredište za jedrenje, a lokalna kuhinja nudi raznovrsne riblje i mediteranske specijalitete.
Kulturna baština otoka izvanredno je očuvana i svjedoči o različitim povijesnim razdobljima. Rimljani su Lastovo zvali Carskim otokom, a o prošlosti svjedoče i prekrasne građevine od bijelog kamena – obiteljske kuće iz XV. I XVI. Stoljeća. Arhitektura otoka je specifična zbog izrazito interesantnih dimnjaka, tzv. fumara i terasa – sulara koji daju svojevrsni pečat lastovskim vizurama.
Karakteristični i jedinstven lastovski dimnjaci – fumari – neobična su i zanimljiva izgleda, a dizajn svakog je specifičan. U međusobnom natjecanju samih Lastovaca da im dimnjak bude što bolji od onog drugog, svaki novi fumar bio je sve neobičniji i originalniji. Ukrasi su nekad raskošni i šaroliki, nekad od običnih kupa kanalica, a neki nose životinjske rogove kao obranu od uroka ili porugu susjedu.
Klima
Lastovsko otočje odlikuje se blagom mediteranskom klimom. Jedan je od najsunčanijih otoka na Jadranu u prosjek ima 2700 sunčanih sati godišnje. Prosječna temperatura zraka u siječnju iznosi 8,3 º C, a u kolovozu 24,9 º C. Blaga ljetna temperatura produljuje se dugo u jesen, pa mu je jesen toplija od proljeća. Najučestalija vrsta oborine je kiša, javlja se manja količina krupe, dok je snijeg prava rijetkost.
Glavno naselje na otoku je istoimeni grad Lastovo, smješten na istočnom dijelu otoka. Lastovo je također poznato po svojoj bogatoj kulturnoj baštini, uključujući crkve, kapelice i kamene kuće s karakterističnim dimnjacima. Otok je dio Parka prirode Lastovsko otočje, što ga štiti od prekomjerne urbanizacije i čuva njegovu prirodnu ljepotu.
Lastovo je idealno odredište za putnike koji traže mir i tišinu, daleko od gužve i turističkih naselja. Otok je povezan trajektnim linijama s kopnom, što ga čini pristupačnim posjetiteljima.
Otok Lastovo trajno je naseljen već nekoliko tisuća godina. Prvi poznati stanovnici bili su Iliri, a u antici ga koloniziraju najprije Grci, koji su ga nazivali Ladesta, a zatim i Rimljani. U uvali Ublima (na jugozapadnoj obali) nađeni su arheološki nalazi iz starorimskog razdoblja i ranog srednjeg vijeka.
U pisanim tragovima prvi put ga spominje leksikograf Stjepan Bizantinac. Teopomp (iz 4. st. P.n.e.) ga naziva Ladesta i Ladeston, dok sufiks – est (karakterističan za ilirska mjesta na jadranskoj obali) daje naznaku da su mu ime nadjenuli stari Iliri. Također se bilježi i grčka inačica imena stanovnika otoka – Ladestanos, koji dokazuje da su na Lastovu živjeli Dorani.
Rimljani ga latiniziraju, te ga nazivaju Augusta insula (carski otok). Za srednji vijek vežu se oblici Augusta, Lagusta i Lagosta. Današnji naziv veže se preko romanskog oblika Lasta uz dodan slavenski sufiks – ovo.
Najstariji tragovi života otkriveni su u Rača špilji, te se kontinuitet života u može pratiti od ranog brončanog doba.
Slaveni i Neretljani naseljavaju ga već u 7. i 8. st., i uskoro su se toliko učvrstili i ojačali da su smetali sigurnosti mletačke plovidbe. Zato dužd Petar Orseolo II. osvaja otok i 998. potpuno uništava njegovo naselje, preživjeli stanovnici sele na novu lokaciju, današnje mjesto Lastovo. Lastovska povijest burna je, što je vidljivo iz čestog mijenjanja gospodara. U 11. i 12. stoljeću je pod Zahumljem. Na kraju 12. st. preuzimaju ga ugarsko – hrvatski kraljevi. U 13. st. je opet pod Zahumljem. 1252. g. ulazi u sastav Dubrovačke republike, koja mu 1310. g. odobrava komunalnu autonomiju i statut. Povod čestih buna seljaka u 16. i 17. st. je nezadovoljstvo postupcima dubrovačke vlastele. U 19. st. Lastovo se nalazi pod Francuzima, pa Englezima i na kraju pod Austrijom, pod kojom će ostati do 1918. g.
Rapalski ugovor dodijelio je Lastovo Italiji, koja vlada otokom do 1943. g. Nakon toga otok je preuzela Jugoslavija koja je na otoku izgradila vojne baze na otoku i zatvorila otok za strance. To je mnogo štetilo otoku u turističkom i gospodarskom razvoju, no proglašenjem Republike Hrvatske, Lastovo se ponovo nesmetano razvija.
Glavat je najistočniji otok lastovskog arhipelaga. Udaljen od otoka Lastova 9 nautičkih milja u smjeru istoka, a od Korčule 12 nautičkih milja južno. Svjetionik na Glavatu počeo je s radom 1884. godine. Izgrađen je na pustom otočiću Glavat, u otočju Vrhovnjaci, u Lastovskom kanalu, […]
Svjetionik Struga je svjetionik izgrađen na vrhu strmih hridina na južnoj obali otoka Lastovo gdje istoimeni rt zatvara ulaz u Skrivenu Luku. Zajedno sa svjetionicima Glavat i Sušac služi za sigurnost plovidbe u Lastovskom kanalu, a vidljiv je do Palagruže. Svjetionik je izgrađen 1839. godine i visok je 20 metara. […]
Župna crkva posvećena blizancima liječnicima Kuzmi i Damjanu bila je mjesto okupljanja lastovske zajednice. Spominje se već početkom 14. st. Današnja trobrodna crkva je rezultat barem dviju građevnih faza. Središnja lađa je iz druge polovine 15. st., a bočne lađe su dograđene u 16./17. st., što je vidljivo iz slikovitog […]
Knežev dvor (Palac) izgrađen je na istaknutom mjestu, iznad mjesta Lastova, te je služio kao rezidencija dubrovačkog namjesnika kneza od 15. do 19. stoljeća. U jednokatnom prostoru nalazio se knežev stan, ured i tamnica. Palac je srušen u 19. st. i na njegovom mjestu je podignuta neorenesansna palača obitelji Grbin – Fantela. Danas je otvoren za posjetitelje, možete vidjeti bogati očuvani inventar s vrijednim primjercima drvenog namještaja te originalnim zidnim i stropnim freskama.
Skrivena Luka, među otočanima poznatija kao Portorus, nalazi se na južnoj strani otoka Lastova i jedna je od najvećih i najljepših uvala na otoku. Kao što joj ime govori, skrivena je od pogleda s otvorenog mora pružajući tako zaštitu nautičarima od jakog vjetra i uzburkanog mora. […]
Lučica je naselje na otoku Lastovu kojeg čini svega tridesetak kuća, a administrativno pripada mjestu Lastovu. Zaštićeni je povijesni lokalitet koji je bio izvorno ribarsko naselje s kućama koje su služile za pohranu ribarskog pribora i opreme. Od centra otoka Lastova udaljena je nešto manje od 1 km. Do nje se […]
Ubli ili Uble je naselje smješteno na jugozapadnoj strani otoka, najpoznatije kao trajektna luka otoka Lastova s vezama prema Korčuli, Hvaru, Splitu te Dubrovniku. Tu se nalazi prodavaonica, benzinska crpka za nautičare, zgrada parka prirode, župna crkva i napuštena vojarna. U naselju se nalazi […]
Lastovo je najveće naselje na otoku i administrativni centar općine Lastovo. Otok Lastovo pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Smješteno je na zapadnoj strani otoka, u amfiteatralnom obliku. Naselje je okruženo brdima, a na svakom od njih je vidikovac s kojeg se pruža pogled na mjesto i okolna polja. Lastovo je povijesno i kulturno […]
Pasadur je naselje na zapadnoj strani otoka koje se jednim dijelom smjestilo na matičnom otoku Lastovu, a drugim dijelom na susjednom otočiću Prežbi. Povezuje ga most koji istovremeno razdvaja Vejo i Malo Lago. U Vejom Lagu nalazi se zanimljiv otočić Makarac. Pasadur je omiljena lokacija za nautičare kao sigurna uvala zaštićena od svih vjetrova te omiljeno šetalište za posjetitelje otoka. Na Pasaduru se nalazi i jedini hotel na Lastovu – hotel Solitudo.
Zaklopatica je mala uvala i ribarsko naselje smješteno na otoku Lastovu. Mjesto je poznata po svojem slikovitom okolišu s kristalno čistom tirkiznom moru, stjenovitim obalama i zelenim šumama.
Uvala je popularna destinacija za nautičare i one koji traže mirno utočište daleko od gužve turističkih područja. Posjetitelji Zaklopatice mogu uživati u plivanju, ronjenju i istraživanju prirodnih ljepota otoka. U tom području nalazi se nekoliko restorana i smještaja, što ga čini šarmantnim mjestom za opušteni odmor.
Lastovski poklad je tradicionalni pokladni običaj koji se održava na otoku Lastovu uoči Pepelnice. Ovaj običaj je jedinstven u svijetu i uvršten je na listu nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Ne zna se točna godina početka izvođenja lastovskog Poklada. Legenda kaže kako su u srednjem vijeku Mauri […]
Lastovsko kulturno ljeto
Kulturno ljeto na Lastovu traje od lipnja do listopada. Općina Lastovo, Turistička zajednica te razne udruge i pojedinci zajednički organiziraju i financiraju razne manifestacije.
Izvori i photo: TZ općine Lastovo, Park prirode Lastovsko otočje