Komiža

        Komiža se nalazi na zapadnoj strani otoka Visa u dubokom Komiškom zaljevu. Od ostatka otoka je razdvaja brdski masiv Hum (najviši vrh 587 m) koji se strmo spušta do obala zaljeva. Takav smještaj, a s njim povezan i nedostatak poljoprivrednih površina, odredio je orijentaciju Komiže prema moru i ribarstvu. Preko prijevoja Sveti Mihovil novom cestom je povezana s gradom Visom, udaljenim 10 km. Udaljenost starom cestom Vis – Komiža koja prolazi južnim dijelom otoka iznosi 20 km.

Smještena je u podnožju brda Hum  i okrenuta u smjeru WSW (zapad-jugozapad) te je tako zaštićena od svih sjevernih vjetrova i zimi je najtoplije mjesto u Hrvatskoj.

       U sastav Grada Komiže osim samog mjesta ulazi područje Podšpilja (s naseljima Borovik, Duboka, Podhumlje, Podšpilje i Žena Glava), selo Oključna na sjevernom dijelu otoka, te najudaljeniji jadranski otoci bogati ribom – Biševo, Palagruža, Svetac – Sv. Andrija, , te vulkanski otoci Jabuka i Brusnik.  Komiža administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

       Nebrojene mogućnosti za aktivnost naziru se u prirodi s kojom je Komiža nerazdvojno povezana. Turističke agencije i privatni prijevoznici organiziraju cjelodnevne izlete po otoku Visu, ali i drugim otocima u blizini. Ljubitelji avantura mogu uživati u ronjenju, speleologiji i padobranskom letenju.

Unutrašnjost otoka bogata je vinskim putevima, a u školu jahanja mogu se učlaniti svi koji žele naučiti jahati ili samo uživati u druženju s tim plemenitim životinjama i prekrasnoj prirodi. Kad se umorite možete uživati u mediteranskoj kuhinji koja je dokazano  jedna od najzdravijih prehrana u svijetu, a na Visu smo usavršili njene specijalitete i gastronomski hedonizam u kojem uživaju sva osjetila.

     Na komiškoj rivi nalaze se brojni kafići i restorani u kojima se možete osvježiti i degustirati vrhunske domaće specijalitete. Seoska domaćinstva su nezaobilazan dio gastronomske ponude u kojoj će uživati i najistančanija nepca. Od tradicionalne komiške pogače do svježe ribe i povrća, oduševit će Vas široka lepeza ponude i kvalitetnih restorana.

       Komiža je naselje mlađeg postanka od susjednog gradića Visa. Pretpostavlja se da su Grci i Rimljani naselili i komišku uvalu, u dokumentima Komiža se prvi put spominje 1145. godine kao Val Comeza u darovnici zadarskog kneza Petra, koji je vladao srednjodalmatinskim otocima.
Pod mletačkom vladavinom, Komiža zajedno s Visom pripada hvarskoj općini, te se ubrzano razvija kao središte ribarstva na ovom dijelu Jadrana. Mletačke vlasti su u 16. stoljeću zabilježile da su samo u jednom danu komiški ribari ulovili tri milijuna tona srdela.
Bila je to gospodarska grana koja je omogućila izgradnju crkvi, utvrda i velikih kuća u Komiži, a donosila je bogatstvo i Hvaru te samoj Veneciji. Pod austrijskom upravom (1815-1918) Komiža dobiva samostalnu općinu, te prerasta u gradić sa svim potrebnim sadržajima. Početkom 20. stoljeća je najveće naselje na otoku Visu s gotovo 4.000 stanovnika. Tada je izgrađen veliki lukobran i uređena luka, a u mjestu postoji sedam tvornica za preradu ribe (najveća Fratelli Mardešić).
S propašću Austro – Ugarske 1918. započinje dugo razdoblje stagnacije Komiže. Iako je otok Vis postao dio Kraljevine SHS, osnova komiškog gospodarstva, bogata ribolovna područja oko Palagruže, pripala su Italiji i ostala u njenom sastavu sve do 1947. godine. Sve više stanovnika se iseljava u Kaliforniju, gdje se nastavljaju baviti ribarstvom. Nakon Drugog svjetskog rata, nastavlja se propadanje otoka, a s njim i Komiže. Ne samo što je Vis pretvoren u vojnu zonu, što je spriječilo razvoj turizma, već je Komiži ukinuta općina i izravna trajektna veza sa Splitom.

      Nakon osamostaljenja Hrvatske i odlaska vojske s otoka, zaustavlja se iseljavanje i počinje turistički razvoj. 1993. godine obnovljena je komiška općina, koja 1997. dobiva status Grada.

Izvor: Wikipedia

Povijesna regata Rota Palagruzona

Rota Palagruzona smatra se najstarijom regatom ne samo na Mediteranu, već i u Europi. Organizirana ribarska regata zabilježena je još 12.lipnja 1593.godine kada su 74 falkuše iz Komiže zaplovile prema Palagruži, a u kontinuitetu se održavala sve do 1936. godine, što je čini najstarijom i najdugovječnijom ribarskom regatom u Europi.
Obnovljena 2009. godine na inicijativu Kulturne ustanove Ars Halieutica, danas je Rota Palagruzona projekt kojim se želi afirmirati maritimna kultura kao ravnopravan segment ukupne nacionalne kulture. Uz organizacijsku podršku grada Komiže, udruge Palagruža i agencije Alternatura iz Komiže, ova najstarija povijesna regata u Europi postala je kulturno dobro od prvorazrednog interesa za Republiku Hrvatsku.