- Oprtalj, Hrvatska
Dvigrad je razrušeni srednjovjekovni gradić smješten u Istarskoj županiji u dolini Limske Drage u blizini Kanfanara. Smješten u udolini Limske Drage, koja se proteže od Limskog kanala do Pazina. Ruševine srednjovjekovnog grada Dvigrada najvažnije su i najpoznatije kulturno dobro općine Kanfanar.
Naselje se nalazi na nadmorskoj visini od 150-175 metara, a danas se mogu razgledati ostaci Moncastela (drugi dio Dvigrada, kaštel Parentin, potpuno je uništen i ostala je samo zaravnata površina).
U Dvigrad se ulazi kroz gradska vrata koja još uvijek stoje i vode u dio grada zaštićen prvim prstenom gradskih zidina. Staza vodi do ostalih vrata izgrađenih u drugom prstenu gradskih zidina, koja su bila ulaz u grad: od vrata do vrata. Uz masivnu obrambenu kulu na južnoj strani grada, staza vodi do trećih i posljednjih vrata, kroz koja se dolazi u središte grada.
Grad je opasan dvostrukim obrambenim zidinama unutar kojih su sačuvani ostaci preko 200 građevina. Središnjim dijelom naselja dominira crkva Svete Sofije koja je građena u nekoliko faza. U najstarijoj, ranokršćanskoj fazi (druga polovica 5. stoljeća) crkva je bila jednobrodna građevina s upisanom polukružnom apsidom. S vremenom je svetište prošireno i dobilo tri upisane polukružne apside, a crkva je oslikana freskama. U 9. i 10. stoljeću s južne strane dograđena je kapela (krstionica) i zvonik, a sa sjeverne strane u 14. stoljeću sakristija. U istom razdoblju izgrađena je i šesterokutna, reljefno ukrašena propovjedaonica, koja je kasnije prenesena u kanfanarsku župnu crkvu gdje se i danas može vidjeti. Reljef na propovjedaonici, posebice onaj sa sv. Sofijom koja u ruci drži po jedan grad, simbol je Dvigrada, ali i motiv na grbu Općine Kanfanar.
Ispred crkve nalazi se gradski trg u čijoj se blizini nalaze najznačajnije građevine Dvigrada: gradska palača s istočne strane i prostori katedralnog kaptola sa zapadne strane. Zapadno od bazilike nalazi se niz prostorija u kojima je bila smještena vojna posada. Jugozapadni dio naselja bio je obrtnička zona, a ostatak stambeni.
Povijest
Naziv “Dvigrad” (Duo Castra, Due Castelli, Dva grada) upućuje na postojanje dvaju dijelova grada (Moncastel i Parentin) koji se kao jedan grad spominju od 9. i 10. stoljeća. Zajednički naziv ostao je i nakon propasti dvorca Parentin, kada je ostao samo Moncastel.
Zahvaljujući izvrsnom strateškom položaju, blizini vode i obilju plodne zemlje, područje je bilo naseljeno još u prapovijesti, a krajem 6. stoljeća počinju se doseljavati prve slavenske skupine. Državna uprava još nije bila organizirana, a zemlja je bila zapuštena. U to vrijeme benediktinci su obrađivali zapuštenu zemlju oko Lima, ostavivši traga u ranom srednjem vijeku.
Dvigrad se u povijesnim izvorima prvi put spominje 879. godine, kada je Akvilejski patrijarhat dobio jurisdikciju nad Dvigradskom crkvom umjesto Pulske biskupije. Krajem 13. stoljeća gorički grofovi dolaze u posjed Dvigrada, a etnička struktura stanovništva ovog kraja počinje se mijenjati, a unatoč većem doseljavanju Nijemaca prevladavaju Slaveni.
Stalne borbe i sukobi obilježili su sljedeće razdoblje u Dvigradu. Godine 1381. Mlečani su spalili Dvigrad i poklali stanovništvo, a moći iz bazilike svete Sofije odnijeli su svetom Lovri Pazenatiću. Mlečani preuzimaju vlast nad Dvigradom 1413. godine, kada uvode i Statut Dvigradske komune, kojim se ukida vlast patrijarha. Pod mletačkom vlašću Dvigrad je napredovao, no krajem 15. stoljeća izbila je kuga, a ubrzo zatim i malarija koja je opustošila grad.
Početkom 16. stoljeća u Dvigrad su se naselili izbjeglice iz dalmatinsko-hercegovačke Zagore, bježeći pred Osmanlijama, a započeo je Kozački rat između Venecije i Austrije u kojem su okolna sela stradala. Stanovnici Dvigrada počeli su naseljavati okolna područja. Oko 1630. grad je gotovo potpuno napušten, a ostale su samo najsiromašnije obitelji.
Godine 1714. Dvigradska župa preseljena je u obližnji Kanfanar, što je označilo konačni kraj Dvigrada.
Henry Morgan bio je zloglasni britanski pirat koji je sa odobrenjem guvernera Jamajke, Thomasa Modyforda, ratovao protiv Španjolaca. Postigao je veliki uspjeh, posebno u osvajanju Paname. Međutim, njegovo pljačkanje Paname povrijedilo je mirovni ugovor između Španjolske i Engleske, pa je Morgan postao cilj britanske ljutnje.
Legenda kaže da je dok je pokušavao pobjeći od jedrenjaka engleske flote, bio potjeran duboko u Jadransko more i na kraju stigao do Limskog zaljeva. Vijugavost i skrovitost ovog zaljeva činili su mu se idealnim mjestom za skrivanje sebe i svog blaga. Nakon što se usidrio na obali Limskog zaljeva, pronašao je i Dvigrad, koji je tada već bio gotovo potpuno napušten, pa je odlučio tamo sakriti blago. Svoj je novi dom Henry Morgan pronašao u blizini Dvigrada, u selu koje se danas zove M(o)rgani.