- Tematski vidikovac Providenca,...
Trg sv. Stjepana pred istoimenom župnom crkvom, nekadašnjom prvom hvarskom katedralom, najznačajniji je javni prostor Staroga Grada. U prošlosti su se ovdje izricale presude i sklapali ugovori, a danas je, nakon preseljenja dnevnih ritmova stanovnika i gostiju na Rivu, postao oaza tišine i kontemplacije. Crkva sv. Stjepana barokna je građevina čija je gradnja započela 1605. godine. Domaći su majstori gradili crkvu, a iznutra su je ukrašavali, oltarima i oltarnim slikama, umjetnici iz Venecije. Zvonik je iz 1753. godine, a njegovi temelji i prizemlje sagrađeni su od velikih kamenih blokova uzetih iz antičkih gradskih zidina, o čemu govori i natpis nad ulaznim vratima zvonika. U prvoj loži zvonika uzidan je kameni reljef rimskog broda iz 2. st., a drugi antički spomenik, krilati Erot iz istog vremena, na južnom je dijelu Trga.
U neposrednoj blizini Hektorovićevog Tvrdalja nalazi se crkva sv. Roka, nebeskog zaštitnika Staroga Grada. Velika procesija i fešta održavaju se njemu u čast 16. kolovoza. Crkva je sagrađena u 16. st., a 1783. dodan joj je zvonik na preslicu. Prilikom gradnje stepenica u 19. st. pronađen je mozaički pod rimskih termi, o čemu govori uklesani natpis. Nasuprot crkvi ulaz je u dio Tvrdalja koji je u Hektorovićevo doba bio namijenjen siromasima i putnicima.
Ranokršćanska crkva sv. Ivana iz 5./6. st. s figuralnim mozaicima doživjela je brojne promjene tijekom ranog srednjeg vijeka, a njena blizanka – crkva sv. Marije sačuvana je tek u temeljima. U krugu crkve nalaze se ostaci gradskih zidina, kuća i ulica antičkog Farosa iz 4. st. pr. Kr.
Crkva sv. Lucije ostatak je nekadašnjeg ženskog dominikanskog samostana, spaljenog od Turaka 1571. godine. Nad ulaznim vratima kamena je skulptura Krista iz 15. st. Sačuvan je običaj paljenja velikog ognja pred crkvom na blagdan Sv. Lucije 13. prosinca i darivanje djece darom skrivenim u čarapi.
Crkva bratovštine starogradskih mornara i ribara, crkva sv. Nikole sagrađena je u 14. st i čuva zavjetne slike i uspomene na preživjele brodolome. Na blagdan Sv. Nikole, 6. prosinca, pred njom se još uvijek svake godine u ognju žrtvuje stari brod, vjerujući u milosrđe ovog sveca, zaštitnika pomoraca. Izuzetna je umjetnina drveni pozlaćeni oltar iz 1612. godine, rad venecijanskog drvorezbara Antonija Porrija.
Crkvica na moru sagrađena je u XIII/XIV st., a dograđena na zapadu oratorijem za picokare 1529. godine. Na pročelju je rozeta otvora u obliku četverolisne djeteline, romanički reljef sv. Jerolima i natpis na mletačkom narječju, koji opominje one koji ulaze u ovaj oratorij da se najprije pomire s Bogom i svojim bližnjima. Od 1976. godine u crkvi djeluje galerija suvremene umjetnosti.
Eremitaž, zgrada nasuprot crkvice, najprije je bio stan za fratre pustinjake, glagoljaše. U XVII. st. služio je kao konačište za putnike (natpis na unutarnjim vratima QVESTA CASA PER LI VIANDANTI), poslije kao lazaret za putnike brodova sumnjivih na kužne bolesti. Od 1966. u kući je restoran istoimenog naziva.