Vela Luka, otok Korčula

       Na zapadnom dijelu otoka Korčule nalazi se gradić Vela Luka, smješten u dnu duboko usječenog i prostranog zaljeva, razvedenog u mnoštvo uvala čije se obale, obrasle vinogradima, maslinama, smokvama i borovima blago spuštaju prema moru.

Sa svojih 4500 stanovnika Vela Luka je po veličini drugo mjesto na jadranskim otocima, sigurno sidrište i luka za nautičare.

Široki panoramski vidici, blaga sredozemna klima, čisto more, zanimljiva i bogata kulturna baština, razni sportsko rekreativni i zabavni sadržaji te nadasve ljubazni i gostoljubivi domaćini čine Velu Luku atraktivnim turističkim odredištem.

Vela Luka je mjesto izuzetno nadarenih umjetnika i glazbenika, mjesto tradicije, te vrijednih i svestranih ljudi. Centar za kulturu, koji se smješten u samom središtu mjesta, pored Župne crkve Sv. Josipa, sastoji se od muzeja, galerije i gradske knjižnice, a bogatstvo i raznovrsnost velolučke povijesne, kulturne i umjetničke baštine prezentirana je sa nekoliko vrijednih muzejskih zbirki; arheološka zbirka, međunarodna poklon zbirka crteža, grafike i male skulpture i zbirka drvenih maketa brodova.

Folklorno društvo “Kumpanija” već desetljećima njeguje tradicionalne velolučke plesove: «Mafrina», «Četiri pasa», «Tanac», «Pritilica», «Šega-šega» i posebno atraktivan ples s mačevima – «Ples od boja», poznatiji kao «Kumpanija».

Kumpanija je stara viteška igra proizašla iz organizirane narodne vojske, koja je tijekom minulih stoljeća branila otok od raznoraznih napadača i osvajača.

Kumpanija je specifična i izvodi se isključivo na otoku Korčuli i to u vrijeme vjerskih i državnih blagdana. Glavni godišnji nastup održava se svake godine, 19. ožujka, na blagdan Sv. Josipa, zaštitnika Vele Luke.

Vela spila

Vela spila se nalazi na južnom obronku brda Pinski rat, na 130 m iznad uvale Kale u Veloj Luci, a jedna je od najznačajnijih arheoloških pretpovijesnih lokaliteta na području Europe.

        Pronađena arheološka građa pruža dokaze o naseljavanju i o svim oblicima života nekoliko pretpovijesnih ljudskih zajednica koje su se koristile špiljom za svakodnevni život i za pokapanje svojih umrlih.
Tisuće pronađenih ulomaka keramike, cijelih posuda i drugih predmeta predstavljaju nalaze od prvorazredne važnosti. Na njima su ispisane stranice kulturnih, društvenih, duhovnih i gospodarskih odnosa korisnika Vele spilee s bližim i daljim krajevima Jadrana i Mediterana.

          Prema dosadašnjem stupnju istraženosti zaključuje se da je špilja kontinuirano naseljena od mlađeg kamenog doba, tj. oko 20 000 godina prije Krista, a nalazi upućuju i na povremenu čovjekovu nazočnost i kroz naredne epohe – brončano i željezno doba. Koristili su je i Grci, Rimljani, Bizantinci, a i mnogi drugi, sve do današnjih dana.
Ulaz u špilju širok je 1 do 10 metara, visok do četiri metra, a okrenut je prema jugu odakle se pruža prekrasan pogled na prostran zaljev, plodno blatsko polje, otočiće Ošjak, Kamenjak i Proizd, udaljenije otoke Vis, Sušac, Sv. Andrija, Biševo, te prema otvorenoj pučini.

         U muzeju Centra za kulturu u samome središtu Vele Luke nalazi se vrijedna arheološka zbirka predmeta pronađenih na ovome lokalitetu, a posjetiteljima je moguć pristup i samoj špilji do koje vodi 2,5 km ceste od uvale Kale u Veloj Luci ili pak pješačka staza u duljini od 950 m. preko brda Pinski Rat.