Novigrad

       Novigrad se smjestio na zapadnoj obali Istarskog poluotoka, 25 kilometara od granice sa Slovenijom, te po 15 kilometara od najbližih gradskih središta – Umaga, Buja i Poreča. Gradsko se područje prostire od Dajle na sjeveru do ušća rijeke Mirne na jugu.

Novigrad se  ističe  među brojnim istarskim gradićima po jedinstvenim prirodnim ljepotama i bogatoj kulturnoj baštini. Nekad mirno ribarsko mjesto, s godinama je postalo popularno odredište turistima iz čitave Europe pa i svijeta, od kojih se mnogi ponovo vraćaju.

Novigrad je sačuvao svoj neodoljivi šarm mirnog ribarskog mjesta, prepoznatljivu, gotovo intimnu atmosferu koja je tako svojstvenu malim mediteranskim gradićima.

Grad je to koji se diči jednim od najčišćih mora na ovom dijelu Mediterana. Novigradska se rivijera proteže od Dajle do ušća rijeke Mirne, a krasi je razvedena, niska i pristupačna obala, kamenitih i šljunčanih plaža.

Područje današnjeg Novigrada bilo je naseljeno već u antička vremena, o čemu svjedoče brojni spomenici i arheološki lokaliteti. U pisanim dokumentima Novigrad se spominje kao Neapolis u VII. st. odnosno kao Civitas Nova u IX. st., a od XII. st. u crkvenim izvorima kao Emona, Emonia, Aemonia. Kao drevno sjedište biskupije (od V/VI st. do 1831. godine) novigradski su biskupi, kao sufragani akvilejskih/gradeških nadbiskupa, imali jurisdikciju nad teritorijem koje se na sjeveru prostirao do rijeke Dragonje, a jugoistočno do rijeke Mirne.

Novigrad je, zbog svoga smještaja na malom poluotoku i zbog svog plodnog prirodnog zaleđa, često bivao na raskrižju bogatih povijesnih događaja. Svoju renesansu grad doživljava od VIII. do IX. st. kada kao sjedište franačkog kneza Ivana postaje polazištem prodirajuće feudalizacije i time se uključuje na pozornicu evropske kulture. Zbog čestih ratova i zaraznih bolesti, grad doživljava u razdoblju XVI-XVII. st. svoju stagnaciju, kad je gotovo opustio.

Prolazeći kroz razdoblja bizantske (VI-VII. st.), franačke (VIII-IX. st.), njemačke (X-XII. st.), mletačke (1270-1797), napoleonske (1805-1813), austro-ugarske (1814-1918) i talijanske (1918-1943) uprave, prilagođavao se danim situacijama. Svako razdoblje ostavljalo je svoje nijeme svjedoke, koji danas čine bogatu kulturnu baštinu novigradskog areala. Ona je još nedovoljno istražena i pruža bogati izvor budućih saznanja.

        Kao i u većini turističkih mjesta Hrvatske, Novigrad ljeti vrvi događanjima, bilo da je riječ o koncertima, dječjim priredbama, gourmet festivalima ili sportskim natjecanjima.  Svoju bogatu ribarsku tradiciju Novigrad izlaže na najukusnijim Gnam-Gnam festivalima u znaku srdela, švoja, kapešanti i ostalih morskih delicija te šparoga. Djecu uveseljava festivalima uličnih čarobnjaka kad ulice i parkove ispune klaunovi, žongleri i hodači na štulama. Ljetne novigradske noći često su i prilika za promatranje zvjezdanog neba teleskopima te koncerte mladih neafirmiranih glazbenika. Ponešto za cijelu obitelj.

Naj događanja u Novigradu

• Gnam-Gnam Fest posvećen lokalnoj gastronomiji
• Fešta Sv. Pelagija uz pjesmu, ples, ukusna jela i vina
• Astro party Lunasa s promatranjem nebeskih tijela i ambijentalnom glazbom
• Večer uličnih čarobnjaka uz akrobacije, hod po žici i ostale cirkuske vratolomije
• Parkfest, urbani glazbeni festival
• Foto ex tempore, jesenski međunarodni fotografski natječaj
• Folklorne večeri „Etno pod zvonikom“