Narodni trg, Zadar

        Narodni trg u Zadru srednjovjekovna je Platea Magna, središte života u gradu i današnji centar gradske uprave s Gradskom ložom. Naziv Platea Magna zamijenio je kasniji naziv Gospodski trg (Piazza dei Signori), a nakon II. svjetskog rata ustalio se današnji naziv Narodni trg.

       Narodnim trgom dominira Gradska vijećnica, sagrađena na mjestu stare i neugledne vjećnice.  Na trgu je još u 13. stoljeću podignuta Gradska loža (1565.), kao mjesto za javne političke i pravne skupove, a u njoj su se čuvale općinske mjere za dužinu, težinu i volumen. Današnja zgrada je centar likovnog života Zadra s poznatim međunarodnim priredbama koje se održavaju u ljetnim mjesecima: trijenale fotografije “Čovjek i more” i trijenala hrvatskog slikarstva “Plavi salon”.

         Nasuprot Gradskoj loži smještena je Gradska straža (1562.) u čijem je prostoru bio smješten Etnološki odjel Narodnog muzeja, a nakon obnove služi kao izložbeno-galerijski prostor. U 18. stoljeću na Gradskoj straži je nadograđen toranj sa satom koji neprekidno radi još od davne 1803. godine. Veće zvono, koje otkucava sate prenijeto je s Kapetanove kule (Bovo dí Antona), a manje koje otkucava četvrtine sata, sa susjedne crkve sv. Lovre.  Inače, u Zadru se još 1555. spominje javni gradski sat na zvoniku crkve Četrdeset mučenika ili sv. Barbare koja je stajala u blizini današnje kavane Forum.

        Sve što je ikad bilo važno u Zadru, još od srednjovjekovnog razdoblja, dogodilo se ili čulo na Narodnom trgu. To je središte gradskog života, vrelo koje privlači i usisava svojom energijom i ljepotom, a potom prolaznike propušta prema drugim gradskim senzacijama.

S Narodnog trga putovi vode u svim smjerovima; prema Kalelargi, rivi, Trgu pet bunara ili tržnici i ribarnici.