- Samobor, Hrvatska
Nacionalni park Brijuni je otočna skupina na jugozapadnom rubu Istre, smještena u neposrednoj blizini pulskog zaljeva. Otočje se sastoji od 14 otoka i hridi, odvojenih od kopna Fažanskim kanalom, a najveći otoci su Veli i Mali Brijun. Ovaj je prostor proglašen nacionalnim parkom 1983. godine, a osim kopna, granice parka obuhvaćaju i okolno more.
Najstariji tragovi živih bića na Brijunima su otisci stopa dinosaura, pronađeni na rtu Ploče. U uvali Soline na Velom Brijuni, nalazi se najstarije naselje, koje je i vrlo važno nalazište zbog neolitičkog oruđa i oružja, te keramike. U doba rimljana, na otočju su izgrađene brojne rustične vile koje su služile za smještaj, ali i za proizvodnju vina i maslinovog ulja. Takve su vile izgrađene na lokalitetu Kolci, u uvali Madona i u uvali Verige. Također, u uvali Verige sagrađena je i maritimna vila. To je bio veliki kompleks koji je uključivao rezidencijalni dio, gospodarski dio, te hramove i terme. Hramovi koji su se nalazili u sklopu ove vile su Venerin hram, Neptunov hram i središnji hram, to jest hram nepoznatog božanstva.
U uvali Madona, smještenoj na zapadnoj strani otoka Veli Brijun, nalaze se ostaci najvažnijeg kasnoantičkog nalaza, naselja Kastrum. Također, na otočju je sagrađeno i nekoliko sakralnih objekata, to jest crkvi. Crkva sv. Marije i crkva sv. Petra smještene su u neposrednoj blizini naselja Kastrum. Nakon brojnih haranja kuge, u naselju u luci Brijuni, izgrađena je crkva sv. Roka, zaštitnika od kuge, a u blizini mletačkog kaštela, podignuta je gotička crkva sv. Germana.
Nakon što su u 19. stoljeću Brijuni došli pod vlast Austrije, dobili su vojnu funkciju, te su tada izgrađene vojne utvrde Tegetthoff, Peneda, Cavarola i Navaglio na Velom Brijunu, te Brioni Minor i San Nicolo na Malom Brijunu. U 20. su stoljeću, pod vlasništvom Paula Kupelwiesera, izgrađeni hoteli i spremište za čamce, odnosno takozvana Doktorova kuća u kojoj je boravio dr. Otto Lenz, dok se kasnije grade i brojne vile poput Primorke, Brijunke i Bijele vile.
Brijuni imaju bogatu floru i faunu. Najzastupljenije biljne vrste su makija, travnjaci, šume hrasta crnike, te šume hrasta crnike i lovora. Od mediteranskih biljaka tu su planika, mirta, crni jasen i veliki vrijes, a jedna od najpoznatijih mediteranskih biljnih vrsta je maslina stara oko 1600 godina. Neke vrste koje se danas nalaze na otočju su unesene, a to su biljke poput palme, kaktusa, grčke i španjolske jele, te eukaliptusa. Od faune zastupljene su vrste poput zeca, jastreba, čaplje, ali i egzotične vrste koje žive u safari parku, kao što su ljama, slon i planinska zebra. Najpoznatija životinja koja obitava na otočju je veliki žuto-kukmasti kakadu zvan Koki.
Pristup je omogućen samo Velom Brijunu, kretanje je omogućeno pješke, biciklom, te solarnim automobilom ili solarnim vlakom. Danas se mletački kaštel koristi kao Arheološki muzej Brijuna, a u tvrđavi Brioni Minor, tijekom ljeta se održavaju kazališne predstave. Također, posjetiteljima je omoguće boravak u hotelima, kao i korištenje sportskih igrališta koje je izgradio Kupelwieser.