Križevci

         Križevci su stari povijesni i kulturni grad smješten u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, u Koprivničko-križevačkoj županiji, udaljen oko 50 kilometara od glavnog grada Zagreba. Važno je željezničko i cestovno križište te gospodarsko središte. Stoljećima je bio administrativno središte i jedan od važnijih gradova Središnje Hrvatske. Grad danas ima oko 21 tisuću stanovnika.

        Križevci se prvi put spominju 1193. godine, a dobili su status kraljevskog grada 1252. godine.  Križevačka je županija u srednjem vijeku bila prostorno najveća županija i imala je izniman socijalno politički značaj, a osobito sam grad Križevci u kojem su se održavali sabori, pa je grad bio mjesto mnogih važnih događaja, kao što je Krvavi sabor u Križevcima 1397. godine, kada je kralj Sigismund dao pogubiti hrvatskog bana Stjepana Lackovića i njegove pristaše.
Križevci su također rodno mjesto svetog Marka Križevčanina, katoličkog svećenika i mučenika koji je ubijen od strane kalvinista u Košicama 1619. godine.

       Križevci imaju devet crkava (sedam katoličkih, jednu pravoslavnu i jednu grkokatoličku), neke od njih izgrađene u srednjem vijeku. Posebno su zanimljive grkokatolička katedrala Presvetog Trojstva, koja je sjedište Križevačke eparhije od 1789. godine, i konkatedrala Sv. Križa, koja ima vrijedan barokni oltar Francesca Robbe iz 18. stoljeća. Grad ima i lijepo uređene ulice i trgove, te je zaštićeno kulturno područje.

     Križevci su poznati i po svojoj šumarskoj i vinogradarskoj tradiciji, te po manifestaciji Križevačko veliko spravišče, kao i  po mnogih drugih manifestacija koje se odvijaju tijekom godine.