Papuk, park prirode

        Glavno obilježje  Slavonije su nizinske ravnice s velikim kultiviranim područjima. Upravo iz te ravnice koja je nekad bila dno Panonskog mora izdižu se planine  planina Papuk  sa skoro tisuću metara nadmorske visine.

        Park prirode Papuk prostorno obuhvaća najveći dio planine Papuk, te dijelom Krndije generalnog pružanja SZ-JI. Prostire se na površini od 336 km² (33 600 ha), a nalazi se administrativno na području dviju županija, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske. Općine i gradovi koje se nalaze na području Parka prirode Papuk su: Kaptol, Velika, Brestovac i grad Kutjevo (Požeško-slavonska županija), te općine Voćin, Čačinci i grad Orahovica (Virovitičko-podravska županija).

Pozornost posjetitelja najviše plijeni beskrajno šumsko prostranstvo Papuka koje uglavnom čine šume planinske bukve, ali i hrastovi, jele i drugo drveće. Impozantna stabla krase i podnožja Papuka, osobito parkovi gradova kao što su Slatina, Orahovica ili Našice.

Najljepši dio Papuka je park-šuma Jankovac, jedno od najomiljenijih slavonskih izletišta. Tu se u čarobnoj dolini visoko u brdima snalazi nekoliko bistrih potoka okruženih cvjetnim livadama i gustom bukovom šumom te njegov najljepši ukras – Jankovački slap. Na Jankovcu se nalazi i istoimeni planinarski dom, kojega mnogi hrvatski planinari smatraju najljepšim i najugodnijim na svim hrvatskim gorama.

Koliko god bile lijepe šume Papuka i njegovi bistri potoci i slapovi, ono po čemu je u Hrvatskoj jedinstven je njegova geologija. Tu se mogu vidjeti sve vrste stijena od davnoga geološkog doba paleozoika do najmlađeg kvartara, a Papuk je i jedina hrvatska planina koja u izobilju ima neobične vulkanske stijene. Stoga je tu utemeljen i prvi hrvatski geološki park Rupnica kod slikovitog mjesta Voćina, poznat po neobičnim slojevima. Zbog iznimno vrijedne geologije, Papuk je postao i jedinim hrvatskim predstavnikom na listi europskih geoparkova.

      Da bi ste došli u posjet Parku prirode Papuk ponuđeno Vam je više opcija prijevoza te više karakterističnih ulaza u park. U posjet Parku prirode Papuk možete doći automobilom, autobusom, kamperom, motociklom, biciklom ili pješice.

Na sjevernoj strani  postoje tri važnija ulaza u Park prirode: Voćin, Slatinski Drenovac i Orahovica. Na području Virovitičko-podravske županije postavljena je smeđa signalizacija duž Podravske magistrale koja posjetitelje usmjerava prema navedenim ulazima.

Na južnoj strani Parka najznačajniji ulaz nalazi se u mjestu Velika. Posjetitelji koji dolaze automobilom autocestom Ivanja Reka-Lipovac iz smjera Zagreba izlaze na izlazu Nova Gradiška, odakle preko Požege dolaze u Veliku. Posjetitelji koji dolaze autocestom iz pravca Vinkovaca izlaze na izlazu Lužani, odakle preko Pleternice dolaze u Veliku.

Zahvaljujući voćinskom vlastelinu Josipu Jankoviću u prvoj polovici XIX. st. uređuje se središnji dio Papuka, a posebice Jankovca. Osnivaju se i planinarska društva, prvo 1895. u Jankovcu (jedno od najstarijih u Hrvatskoj), a 1932. u Daruvaru i drugdje. Time započinje organizirano planinarenje najvećom slavonskom gorom Papukom. Izgradnjom planinskih kuća i dodatnih sadržaja te markacijom putova Papuk postaje čest cilj izletnika i planinara.