- Muzej suvremene umjetnosti, Av...
Današnji Muzej Turopolja, nekadašnja gradska vijećnica Plemenite općine turopoljske, poznat kao Turopoljski grad, izgrađen je sredinom 18. stoljeća uz gradski park u središtu Velike Gorice. U njegovoj velikoj dvorani na prvom katu do 1947. godine održavala su se „spravišća“ (skupštine), dok su se u posebnom prostoru čuvali „arkivi“ (arhivi) s važnim ispravama Plemenite općine. Nakon toga, zgrada je služila različitim namjenama – bila je Đački dom i Zadružna štedionica, a od 1960. godine u njoj se smjestio Muzej Turopolja. Danas muzej čuva arheološku, etnografsku i kulturno-povijesnu građu velikogoričkog područja, s fondom od preko 3500 predmeta.
Etnografska zbirka Muzeja Turopolja obuhvaća područje Velike Gorice, koje se prostire jugoistočno od Zagreba, između rijeka Save i Kupe. U njega spada dio Posavine, plodna ravnica Turopolja, Vukomeričke gorice i dio Pokuplja. Brojem predmeta, ovo je najveća i najraznolikija zbirka u muzeju, a kroz materijalne dokaze prikazuje sve aspekte života ovog kraja. U stalnom postavu Muzeja Turopolja zbirka je predstavljena kroz tematske cjeline: izrada i obrada platna, odijevanje, graditeljstvo, uporabni predmeti od drva te stanovanje.
Kulturno-povijesna zbirka formirana je samim osnivanjem muzeja 1960. godine. Sadrži brojne obrtničke predmete i alate, kao i hladno i vatreno oružje. Među najvrjednijim eksponatima ističu se grbovnice turopoljskih plemenitaša, listine o dodjeli plemstva, razni dokumenti te stare fotografije koje svjedoče o bogatoj prošlosti ovog kraja.
Arheološka zbirka pruža uvid u najraniju povijest Turopolja. Među izlošcima se nalaze fosilni ostaci pleistocenske faune, uključujući kljove i zube vunastog mamuta (30 000 – 20 000 godina prije sadašnjosti). Zbirka obuhvaća i nalaze od kamenog doba do rimskog razdoblja te predmete iz srednjeg i novog vijeka. Svi eksponati potječu iz arheoloških istraživanja provedenih na različitim lokalitetima od 1962. godine, dvije godine nakon osnutka muzeja.
Likovna zbirka Muzeja Turopolja formirala se već u prvim godinama rada muzeja. Tijekom godina prikupljeno je oko 422 umjetnička djela. U zbirci se nalazi značajan broj skulptura i reljefa, većinom portreta i prizora iz svakodnevnog života, inspiriranih ruralnim i prirodnim ambijentom. Također, sadrži nekoliko slika i grafika istaknutih hrvatskih umjetnika, među kojima su Bela Čikoš Sesija, Menci Klement Crnčić, Branko Šenoa i Tomislav Krizman.
Osim stalnog postava smještenog na prvom katu, u prizemlju muzeja nalazi se galerijski prostor u kojem se redovito održavaju povremene izložbe i likovne radionice za djecu, mlade i njihove roditelje.