Trg svetog Marka, Zagreb

        Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjeg grada, nekad poznat i kao Radićev trg. Na trgu je župna crkva Sv. Marka sagrađena sredinom 13. stoljeća. Iz te romaničke faze gradnje održale su se tri crkvene lađe s masivnim stupovima. Gotički svodovi i svetište građeni su u drugoj polovici 14. stoljeća, kada je djelomično izveden južni portal s 15 kipova u nišama, od kojih su neke 1420. izradili majstori iz radionice praških Parlera.

Markovu crkvu obnavlja u neogotičkom stilu Herman Bollé koncem 19. stoljeća. Tada nastaje krov s grbovima Trojedne kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije te grada Zagreba. Unutrašnjost obnavljaju od 1936. do 1938. godine kipar Ivan Meštrović i slikar Jozo Kljaković. Od Meštrovićevih djela nalaze se: veliko Raspeće iznad glavnog oltara, Pietà u apsidi i srebrni križ, u južnoj apsidi Madona u liku seljačke žene. Kljaković freskama oslikava zidove prizorima iz Starog i Novog zavjeta, a u pokrajnjoj kapeli Sv. Fabijana i Sebastijana prizorima iz hrvatske povijesti.

        Osim crkve sv. Marka, na trgu je sjedište najviših državnih institucija: Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske i Ustavnog suda. Markov trg u prenesenom značenju može označavati hrvatsku politiku, odnosno politiku hrvatske vlade ili sabora.

Banski dvori na adresi Markov trg 1 sjedište su hrvatske vlade i ured su premijera. Palača je sagrađena početkom 19. stoljeća i dom je hrvatskih banova od 1808. do 1918. godine. Tu je živio i umro legendarni ban Josip Jelačić.

         Na ovoj lokaciji zasjeda Sabor od prve sjednice održane 1737. godine. Današnji izgled zgrada ima od početka 20. stoljeća.  Tu su donesene odluke o odcjepljenju od Austro-Ugarske 1918. godine i izlasku iz Jugoslavije 1991. godine.

      Trg je obnovljen 2006. godine i popločen granitnim kockama. Trg je kroz povijest samo jednom mijenjao ime. Nakon atentata u beogradskoj skupštini imenovan je u čast Stjepana Radića, a povijesno ime vraćeno mu je 1990. godine.

          Na trgu su od 1992. do 2015. na dužnost prisegnuli svi dotadašnji predsjednici Republike.

Izvor: TZ Zagreb, Wikipedija