Kraljevica

         Kraljevica je stari primorski gradić, smješten na ulazu u Bakarski zaljev, dvadesetak kilometara južno od Rijeke na raskrižju puteva Rijeka – Split i Zagreb – Krk. Grad Kraljevica sastoji se od 6 naselja;  Bakarac, Kraljevica, Križišće, Mali Dol, Šmrika i Veli Dol.

Razvedene je obale, zelenog i bujnog raslinja pa je poznata po plažama i lijepoj šetnjici. Dva srednjovjekovna kaštela s crkvom koji su ostavština hrvatskih plemićkih obitelji Zrinski i Frankopan ljeti su mjesto održavanja kulturnih i zabavnih priredbi, a zajedno su s okolicom poznato turističko odredište onih koji se žele odmoriti, ploviti, roniti te se, dakako, zabaviti i uživati u kulturnoj ponudi.

Zahvaljujući zemljopisnom položaju, prirodnim ljepotama i zdravoj klimi, Kraljevica je jedan od prvih centara zdravstvenog turizma s kraja prošlog stoljeća uz koji se veže turistički razvoj Kraljevice. Zanimljivost: za tradiciju zdravstvenog turizma zaslužne su uz ostalo blagodati klime pa se u opisu samog početka 20. Stoljeća spominju morske, zračne, sunčane i pješčane kupelji te se posebno ističe utjecaj bure na zdravlje.

Povijest

         Šire područje Kraljevice nastanjeno je još od pretpovijesnog doba, u vrijeme Ilira (pleme – Liburni). Prvi arheološki nalazi povezani su s vlašću Rimskog Carstva koje je na tom području gradilo potrebnu infrastrukturu, o čemu svjedoče nalazišta u Bakru, na Plasu i u Bakarcu, a pretpostavlja se (na temelju nalaza) da su iznad Bakarca i Turinova sela bile sagrađene rimske stražarnice. U ranom srednjem vijeku, postojala je nekropola Veli dol (danas istog naziva, kraj Križišća).

          U XV. st. razvija se današnje mjesto Kraljevica iz prirodne luke Hreljina (danas je Hreljin, upravno, dio Grada Bakra). Prvi pisani dokumenti spominju 1443. godine Portum Re (tal. Porto Re; lat. Portus regius), što u prijevodu znači Kraljevska Luka. Više je teorija zašto se spominje kralja. Jedna kaže da je to za to što su se carine na robu koja je prolazila kroz luku, plaćale ugarskom kralju, a ta je najvjerojatnije i točna. Mjesto se u tom razdoblju razvijalo oko jezgre poznate kao Almis.

Kraljevica je najprije bila pod vlašću obitelji Zrinski koja je u XV. st. u današnjem centru mjesta sagradila Stari Grad (kaštel) koji je povezan s dvorištem župne crkve Sv. Nikole, zaštitnika Kraljevice. Dolaskom krčkih knezova Frankopana u Kraljevicu (udajom Ane Katarine za Petra Zrinskog), Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan grade dvorac “Nova Kraljevica” čija je gradnja završena 1521. godine. Bilo je to 50 godina prije smaknuća graditelja u Bečkom Novom Mjestu. “Nova Kraljevica” je sagrađena na zemlji obitelji Zrinski, a dvorac je poseban po tome što na središnjoj šterni (bunaru) nosi grb koji objedinjuje obiteljske grbove obitelji Frankopan i Zrinski.

           1729. godine odlukom Karla VI. u Kraljevici se osniva brodogradilište za austrijske brodove koji su trebali konkurirati Veneciji. To je, ujedno, i najstarije brodogradilište u Hrvatskom Primorju. Izgradnjom Karolinske ceste Kraljevica se razvija u trgovačko i lučko središte. Zahvaljujući spomenutoj cesti, na važnosti dobiva i luka Bakar, mjesto nadomak Kraljevici u Bakarskom zaljevu, kamo se doprema drvo te proslijeđuje u ostatak primorja, na otoke te čak i u Veneciju. Izgradnjom Jozefinske ceste, Bakar gubi na važnosti te se promet prebacuje u Senj.  Do kraja XIX. st. Kraljevica je poznata luka za promet drvom i solju. Tada primat polako preuzimaju Rijeka i Trst.

          Slabljenjem luke, počinje se u Kraljevici razvijati turizam. Prvenstveno u uvali Oštro gdje je Nijemac Olschbauer osnovao prvo kupalište u Primorju. On je 1904. god osnovao i hotel Liburnija koji je kasnije pretvoren u sanatorij. Zbog ponovnog buđenja brodogradnje, Olschbauer odustaje od liječilišta. Brodogradilište djeluje i između dva rata, a nakon rata postaje  se obnavlja od razaranja u 2.svj.ratu.  Nakon 283 godine neprekidnoga rada, Brodogradilište Kraljevica prestaje postojati 4. lipnja 2012. godine.