- Tematski vidikovac Providenca,...
Konavle, je najjužnija hrvatska regija poznata po svojoj prirodnoj ljepoti i kontrastima, prostire se od konavoskih brda na sjeveru do Jadranskog mora na jugu. Na istoku se proteže do ulaza u Bokokotorski zaljev i poluotoka Prevlake, dok se na zapadu spušta do uvala Cavtata i Oboda. Ova regija je dom za mnoge spomenike tisućljetne povijesti, a stoljetne tradicije su očuvane kroz folklor, konavosku nošnju i konavoski vez.
Konavle, zauzima površinu od 209 km2 i dom je za 9.500 stanovnika koji žive u 33 naselja. Unatoč relativno malom prostoru, Konavle se sastoji od tri potpuno različita dijela: obalni krški pojas, središnji dio polje, i brdski dio. Sjeverni brdski dio dominiraju masivi Snježnice i Bjelotine, dok središnji dio čini plodno Konavosko polje. Obalni pojas dominira okomita strma obala konavoskih stijena, koja se prema jugu nadovezuje na poluotok Molunat i poluotok Prevlaka na ulazu u Bokokotorski zaljev, a na zapadu na Župski zaljev s prelijepim cavtatskim uvalama, poluotocima i otočićima.
Gotovo trećina površine Konavala pokrivena je šumama. U obalnom krškom dijelu prevladavaju niske šume makije, borova i čempresa, dok u sjevernom brdskom dijelu susrećemo i hrastove i grabove šume.
Klima u Konavlima je mediteranska, s blagim zimama, toplim i kišovitim jesenima, suhim i vrućim ljetima, a glavni vjetrovi su jugo, bura i maestral.
Naziv Konavle potječe iz latinske riječi “canale”, “canalis”, što se povezuje s vodovodom koji je u rimsko doba dovodio vodu iz Vodovađe u Epidaurus, današnji Cavtat. Povijesni tragovi ukazuju na život na ovim prostorima još od paleolitskih i neolitskih vremena. Konavle su došle pod vlast Dubrovačke Republike u 14. stoljeću, kada su ih Dubrovčani otkupili od bosanskih velikaša. Nakon pada Dubrovačke Republike 1807. godine, Konavle su kratko bile pod francuskom upravom, a zatim su došle pod vlast Austro-Ugarske Monarhije. Danas, nakon proživljene agresije u Domovinskom ratu, Konavle uživaju plodove samostalnosti Republike Hrvatske.