Banski dvori, Zagreb

      Banski dvori naziv je za povijesnu zgradu na zapadnoj strani Trga sv. Marka u Zagrebu (Trg sv. Marka br. 1) koja je bila dom hrvatskih banova od 1809. do 1918. godine. Banski dvori su dugačka barokna jednokatnica, a zajedno s palačom koja se na nju nadovezuje (Trg. sv. Marka 2) čine danas sjedište Vlade Republike Hrvatske.

        Banske dvore danas čini kompleks od dviju četverokrilnih gradskih palača, sagrađenih u drugoj polovini 18. i početkom 19. stoljeća nadogradnjom starijih srednjovjekovnih građevina, a omeđeni su Trgom sv. Marka i ulicama – Freudenreichovom – Matoševom – Brezovačkog. Istaknuti su primjer baroknog klacisizma.

Sjedište Vlade Republike Hrvatske nalazi se u Banskim dvorima na Markovom trgu broj 1 i 2, kompleksu koji je uvršten na listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Ovaj kompleks dviju četverokrilnih palača izgrađenih u slogu baroknoga klasicizma, već je više od dvije stotine godina metonimija hrvatske izvršne vlasti, poput palače Matignon u Francuskoj ili Downing Streeta broj 10 u Velikoj Britaniji.

Banski dvori su služili za potrebe državne uprave već od 1808. kada je u prizemlju bio smješten Arhiv Kraljevine. Cijeli prvi kat je bio stambeni prostor za bana, a na drugome katu su bili smješteni sudovi. Kompleks je sve do 1918. godine bio dom hrvatskih banova, po čemu je i dobio ime. Kasnije su u njima bili smješteni kraljevski Zemaljski arhiv, Banski i zemaljski sudbeni stol, te hrvatska sabornica.

Upravo je u ovoj zgradi Ivan Kukuljević Sakcinski održao svoj glasoviti govor na hrvatskome jeziku (“Tko može celomu jednomu narodu zabraniti, da svojim prirodjenim jezikom govori…”), a vatrene govore držali su i banovi Jelačić i Mažuranić. U odajama Banskih dvora odsjedali su kraljevi Franjo I., Franjo Josip, prijestolonasljednik Rudolf, princeza Štefanija, te Aleksandar Karađorđević s kraljicom.

Poslije demokratskih izbora 1990. godine, Banski dvori postaju sjedište Ureda predsjednika Republike. Zrakoplov Jugoslavenske narodne armije (JNA) raketirao ih je 7. listopada 1991., teško oštetivši cijeli južni kompleks zgrade, pri čemu je i jedna osoba poginula.

Ured predsjednika Republike uskoro je preseljen na Pantovčak, a u Banske se dvore useljava Vlada Republike Hrvatske. Danas ovdje, u 85 radnih soba, radi više od stotinu zaposlenika. Osim Ureda Predsjednika Vlade Republike Hrvatske, u Banskim dvorima se nalazi i Glavno tajništvo Vlade sa svim pratećim službama, Ured za zakonodavstvo, Ured za protokol te Uredi potpredsjednika Vlade s pripadajućim resornim Koordinacijama.

Pojam Banski dvori u prenesenom značenju može označavati Vladu Republike Hrvatske, odnosno politiku koju ona provodi.